OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U _____________
Posl. Br. _____________
OVRHOVODITELJ: Raiffaisenbank St. Stefan-Jagersberg-Wolfsbergegen Austrija (ili druga)
Ovršenik: _____________________________________________
PRIJEDLOG OVRŠENIKA
ZA ODGODU OVRHE
Pred naslovnim sudom vodi se ovršni postupak broj gornji. Tijekom ovršnog postupka, ovršenik je predao u spis dokaz o podnešenoj Tužbi radi proglašenja Ugovora o kreditu ništetnim (Tužba podnesena dana ________________ godine). Protiv ovrhovoditelja u ovoj pravnoj stvari Raiffaisenbank ___________________________________________________________ im _______________, podnešena je od strane ovršenika i kaznena prijava na okolnost da se radi o pravnoj osobi koja je nelegitimno i nelegalno na području Republike Hrvatske ugovarala i sklapala Ugovore o kreditu, te na protupravan način isplaćivala novac. Za opisane radnje Raiffaisenbank _____________________ Austrija nije imala potrebna ovlaštenja za obavljanje poslovne djelatnosti kreditiranja na području Republike Hrvatske, a nije imala niti otvorenu podružnicu kako je to Zakonom o trgovačkim društvima propisano.
Na navedene nedostatke, kao i na ništetnost pojedinih pravnih radnji na kojima se temelji ovrha, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti stoga je ovršni sud bio dužan utvrditi činjenicu da ovrhovoditelj Raiifaisenbank st. Stefan Jagerberg ovrhu provodi na temelju ništetnog Ugovora o kreditu i ništetnih javnobilježničkih akata, kao što je niže, u nastavku ovog Prijedloga navedeno.
Pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva Raiffeisenbank i Raiffeisenlandsbank u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da isti nije zadobio dozvolu niti je tražio dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogao osnovati podružnicu, isti je nesporno radio protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora, akata, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika ovjereni i solemnizirani bez prisusustva druge ugovorne strane i bez potrebne nadovjere (legalizacije javnobilježničkog akta sklopljenog sa stranom osobom).
Ovrhovoditelj nije radio, obavljao poslovnu djelatnost sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Samim time nije niti bio ovlašten provoditi ovrhu na području Republike Hrvatske na temelju ništetnih i nelegalnih javnobilježničkih akata koji prema tome, po načelu legaliteta (bez Apostilla) nisu imali niti svojstvo ovršnosti.
Ovršenik ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima protiv kojih je ovršenik ustao tužbom, grubo vrijeđaju i ustavna prava ovršenika“. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).
Budući da za vrijeme poslovanja Raiffaisenbank st. Stefan-Jagerberg-Wolsbergegen Austrija, nije imao odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kredita na području Republike Hrvatske, niti je imao registriranu podružnicu upisanu u Sudski registar Republike Hrvatske, isti nije ni mogao postupati kao kreditor, te je ugovor o kreditu ništetan, javnobilježnički akt je ništetan, odnosno isti ne polučuje pravni učinak. Kako isti ne polučuje pravni učinak, tada ugovor o kreditu i javnobilježnički akt po sili zakona nestaje, poništava se. Samim tim, obzirom na ništetnost od trenutka nastajanja Ugovora o kreditu i javnobilježničkog akta, ništetne su i poništavaju se i sve kasnije provedene radnje.
Samim time je i vođenje ovog ovršnog postupka nezakonito, a sve provedene pravne radnje ništetne, kao i ugovor o kreditu sklopljen sa vjerovnikom Raiffeisenbank St. _______________________________________Austrija koji nije imao aktivnu legitimaciju za kreditiranje na području Republike Hrvatske niti za vođenje ovršnog postupka, , pa se slijedom istog cjelokupni ovršni postupak vodi temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjevala u potpisu i ovjeri (solemnizaciji) isprava.) Dakle, isprava na temelju koje je donešeno Rješenje o ovrsi nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost, tuženik na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti za vođenje ovršnog postupka, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.
Sam javni bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li tuženik u posjedu predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane tuženika u Republici Hrvatskoj osnovana podružnica, a isto tako i Naslovni sud, morao je paziti na ništetnost pravnih akata na kojima se temelji ovršni postupak po službenoj dužnosti.
Također je i ovršni sud trebao u trenutku pokretanja ovršnog postupka utvrditi postojanje predmetne potvrde/suglasnosti – Apostille, budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.
Slijedom rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih žalbenih razloga. Sud predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti.
Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).
U novo donešenim Izmjenama i Dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15. i 78/15.) iza članka 19. dodaje se glava IV.a naslovi iznad članaka i članci 19.a do 19.i te glava IV.b i članci 19.j do 19.l koji u čl. 19. glasi: „(1) Ako je ugovor o kreditu sklopio vjerovnik, odnosno kreditni posrednik koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno za posredovanje pri potrošačkom kreditiranju, ugovor je ništetan. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 102 dana 22. rujna 2015. godine i stupa na snagu dana 30. rujna 2015. godine.
Člankom 19.k. istog Zakona navedeno je „(1) Ako se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj ne može uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine. (3) Prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom Zakonu potrošač kao ovršenik može zatražiti neovisno od toga je li podnio prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Dakle, i samim Zakonom o potrošačkom kreditiranju, kao i drugim pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je da ovrhovoditelj nije imao aktivnu niti inu drugu legitimaciju za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, i to na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim time i ovrha broj Ovr _________ u cijelosti ništetna. Ugovori i akti koji su protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske, ništetni su ex tunc, tj. od dana njihovog nastajanja, pa su samim time i ništetne sve kasnije provedene radnje koje se temelje na takvim ništetnim i nepostojećim aktima.
Dana 01. rujna 2014. godine stupio je na snagu i Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem tekstu ZOIDOZ-a) Odredbom članka 32. toga zakona izmijenjena je i dopunjena odredba članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 u daljnjem tekstu OZ) kojim je propisana odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika i to na način da su dodane nove točke 9. i 10. Točkom 10. stavak 1. navedenog članka propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak. Ovršenik je osim tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta podnio i kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja Raiffaisenbank St. ______________________Austrija , i to u Hrvatskoj i u Republici Austriji, te stoga ispunjava uvjete propisane čl. 65. st. 10 – o odgodi ovrhe do okončanja kaznenog postupka, odnosno do okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, javnobilježničkog akta i provedenih pravnih radnji.
Ovršnim zakonom čl. 65. st. 1. propisano je da na prijedlog ovršenika sud može donijeti Rješenje o odgodi ovrhe ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu. Sabor RH je dana 22. rujna 2015. godine jednoglasno usvojio Izmjene i dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je u zakon ugrađena odredba o ništetnosti pravnih radnji sklopljenih sa svim kreditnim institucijama koje nisu imale ovlaštenje za poslovanje na području Republike Hrvatske, ili sa kreditnim posrednicima. Istovremeno je izglasao i odredbu o obvezi odgode ovrhe do donošenja presude o ništetnosti pred nadležnim sudovima. (Izmjene i Dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15. i 78/15.). Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 102 dana 22. rujna 2015. godine i stupa na snagu dana 30. rujna 2015. godine.
Članak 70. OZ-a (NN 93/14) st. 1. propisuje: „ Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.“
»Stavak 2. 5 „ Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike Hrvatske....“
Temeljem svega opisanog, ovršenik temeljem odredbi Ovršnog zakona čl. 65 OZ-a st. 9. i 10., te temeljem odredbi čl. 19.j. i 19. k Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, predlaže Naslovnom sudu da usvoji Prijedlog o odgodi ovrhe u cijelosti, te da temeljem gore označenih zakonskih odredbi donese
Rješenje:
Odgađa se ovrha u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničkog akta.
U Zagrebu, _______________________ OVRŠENIK
______________________
Nema komentara:
Objavi komentar