petak, 19. kolovoza 2016.

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012) | Hazud.hr

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012) | Hazud.hr:

FINA - OBUSTAVA OVRHE

OBUSTAVA OVRHE TEMELJEM ODREDBI ČL. 338. OVRŠNOG ZAKONA (139/10) i ČL. 369 OZ-a (112/2012)

Autor: Nada Landeka

SAM SVOJ ODVJETNIK - OBUSTAVA OVRHE PO ČL. 369. OZ-AJe li u ovršnom postupku baš sve beznadno, ili postoje neka rješenja koja ovršenici mogu primijeniti, a u koja možda nisu upućeni? Ovršni zakon jest grub i nemilosrdan, skloniji ovrhovoditelju nego li ovršeniku, međutim, u njemu ima i odredbi kojima ovršenik može spriječiti neke nepoželjne učinke ovrhe i pomoći si, međutim, mora temeljem tih zakonskih odredbi poduzeti određene radnje kako bi ovrha bila obustavljena. Što  ovršenik može učiniti i na što se treba pozvati?

Brojni očajni ovršeni građani RH pokušavaju pronaći izlaz iz situacije u kojoj se nalaze. S blokiranim računima i onemogućavanjem normalnog i dostojanstvenog  života, to je iznimno teško.
Velik broj naših čitatelja često postavlja pitanja  oko zastarnih rokova, kada i kako nastupa zastara na pojedine obveze, o čemu sam već pisala u tekstuhttp://www.hazud.hr/kada-i-kako-nastupaju-zastare-na-ovrhu/ objavljenom na portalu www.hazud.hr. Člankom 225. Zakona o obveznim odnosima propisano je da sve tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.  Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Međutim, ti zastarni rokovi odnose se na postupke koji se tek trebaju  započeti.
Za sve pravomoćne ovršne isprave (pravomoćna sudska presuda ili pravomoćno sudsko rješenje, pravomoćno rješenje o ovrsi, bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, ovršna sudska nagodba ili neka druga ovršna sudska odluka) zastarni rok je deset godina.
Zastara prava naplata neke tražbine
U sudskim, parničnim i ovršnim postupcima naročito morate paziti na rokove. UPAMTITE, UVIJEK IMATE PRAVO NA ŽALBU, ČAK I AKO RJEŠENJE NISTE PRIMILI.

Zastara prava na naplatu potraživanja vjerovnika čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom

Člankom  222. ZOO propisano je kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz založene stvari,  ako je drži u rukama (ako o tome ima pravomoćnu ispravu kojoj je zastarni rok 10 godina) ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.
(2) Međutim, zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.

Povremene tražbine zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja

(1)Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja
Nastupa li zastara na potraživanja osigurana hipotekom?
Nastupa li zastara na potraživanja osigurana hipotekom?

Međusobne tražbine iz ugovora o prometu roba i usluga

Člankom 228. st. 1.  ZOO-a propisano je da međusobne tražbine iz ugovora o prometu robe i usluga te tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine.
Tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. (Čl. 229. ZOO-a).

Potraživanja za naknadu štete zastarijevaju u roku od pet godina od kad je šteta nastala

(1) Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.  (2) U svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala. (čl. 230 ZOO-a).
Porezni dužnici
Zastara poreznih obveza
Porezne obveze zastarijevaju za šest godina od dana kad je donešeno Porezno rješenje.  To znači, da u slučaju ako se kroz šest godina ništa nije događalo, niste podmirili dug unatoč pravomoćnom ovršnom rješenju Porezne uprave, njihovo pravo na naplatu zastarijeva za šest godina. U slučaju da porezna obveza nije utvrđena, odnosno da nije proveden porezni nadzor, pravo na utvrđenje porezne obveze nadzorom kod poreznog obveznika zastarijeva kroz tri godine računajući od kraja godine kada je ta porezna obveza nastala.  U slučaju ako je nastupila zastara morate se pismeno obratiti Poreznoj upravi sa zahtjevom za otpis potraživanja koja su zastarjela.

Jednogodišnji rok zastare

(1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, 3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.
Blokirane građane najčešće bune ovi rokovi propisani zakonom, obzirom da često misle da se radi o zastari, a računi su im i nadalje blokirani.

Zašto je tako, što učiniti, kada se pozvati na zastaru, a kada na prava propisana Ovršnim zakonom?

Zastarni rokovi primjenjuju se prije nego li je Rješenje o ovrsi pravomoćno, dakle, u žalbenom postupku. Ukoliko vam je stigao Prijedog za ovrhu na koji je udaren pečat Rješenja o ovrsi javnog bilježnika ili suda, na isti imate pravo žalbe u roku od 8 dana. Ukoliko Rješenje niste dobili a račun vam je od strane FINE blokiran, tada morate otići u FINU i zatražiti presliku Rješenja na temelju kojeg ste blokirani. U svim slučajevima IMATE PRAVO NA ŽALBU U ROKU 8 DANA.
U žalbi možete isticati sve žalbene razloge i pozivati se na činjenicu da je nastupila zastara potraživanja, da niste dobili opomene od vjerovnika, da vas nije pozvao na plaćanja prije pokretanja ovršnog postupka, da niste dobili rješenje (neuredna dostava), da je dug podmiren, da je dug bitno manji nego li je označeno u prijedlogu za ovrhu, itd. i za sve navedeno priložiti dokaze koje posjedujete.  U žalbi tražite da se Rješenje o ovrsi ukine u cijelosti iz svih žalbenih razloga, i uvijek tražite da se  Rješenjem obavijesti i FINA.  Nakon što sud ili javni bilježnik dobije vašu žalbu postupak prelazi u parnicu i u sudskom postupku dokazujete svoje pravo na koje ste se pozvali u žalbi.
Bez podnošenja žalbe, ili u slučajevima kada je žalba odbijena Rješenje o ovrsi postaje pravomoćno, a tada su zastarni rokovi 10 godina od dana pravomoćnosti Rješenja o ovrsi.
Na temelju pravomoćnih presuda u kojima je odlučeno o nekom pravu između stranaka, stranka koja je uspjela u parnici ima pravo na temelju te presude pokrenuti ovršni postupak. I u tom slučaju zastara je 10 godina od dana pravomoćnosti presude.

Što ovršenik može učiniti ako je ovršni postupak u tijeku, račun je blokiran i zastare nema?

Ovršenici, tj. blokirani građani moraju znati da se parnični, ovršni i kazneni postupci vode po onim propisima/zakonima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja nekog postupka. Znači ako je vaš ovršni postupak krenuo npr. 2001 godine primjenjuje se  Ovršni zakon NN 057/1996, odnosno primjenjuje se  onaj Ovršni zakon (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.,  139/2010, 112/2012, 25/13, 95/14)  koji je bio na snazi u trenutku pokretanja neke ovrhe. Kad je koji zakon bio na snazi i koje su promjene nastale možete pronaći  na stranici Središnji katalog službenih dokumenata RH.  U tražilicu ukucajte naziv zakona koji tražite i izlistati će vam Zakon i izmjene i dopune toga zakona, kao i vrijeme u kojem su te promjene nastale. Tako ćete saznati koji je zakon za vaš slučaj primjenjiv.

Obustava ovrha po čl. 338. OZ-a  iz 2010 godine odnosno po čl. 369. novog Ovršnog zakona

Stupanjem na snagu novijeg Ovršnog zakona određeni su i uvjeti pod kojima se nastavlja ovrha koja je u tijeku. Tako je Ovršnim zakonom (NN 139/2010)  čl. 338. propisano da je ovrhovoditelj dužan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga zakona podnijeti osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti – odnosno  „Postupci koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog Zakona ako ovrhovoditelj ne podnese osnovani prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“
Ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio osnovani prijedlog za nastavak ovrhe u ovršnom postupku, možete dati Prijedlog sudu da obustavi ovršni  postupak (odnosno sud je po službenoj dužnosti dužan postupak obustaviti, iako to rijetko  sam sudac čini pa ga je najbolje Prijedlogom za obustavu ovrhe podsjetiti na to pravo).
Stupanjem na snagu Ovršnog zakona  (NN 112/2012)  jednako pravo propisano je Člankom  369. OZ-a kojim je određeno  da:
„(1) Postupci u tijeku dovršit će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) obustavit će se ako ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti.“
Dakle, ukoliko vaš ovrhovoditelj nije podnio prijedlog na temelju kojeg bi se postupak nastavio u roku od tri mjeseca od  dana stupanja na snagu OZ-a  NN/112 iz 2012. godine SUD BI MORAO POSTUPAK OBUSTAVITI obzirom da ovrhovoditelj nije ispunio zakonske pretpostavke za nastavak ovršnog postupka, niti je ispunio uvjete propisane Zakonom za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima sukladno odredbama  Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, to sukladno odredbama čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i ČL. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012).
Prijedlogu za obustavu ovrhe naslovljavate uvijek na onaj Općinski sud i suca koji je Rješenje o ovrsi i donio –  te u istom svakako zatražite da Naslovni  sud donese Rješenje o obustavi ovrhe temeljem odredbi čl. 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010)   ili čl. 369. Ovršnog zakona (NN 112/2012) – ovisno o tome koji je zakon bio na snazi u vrijeme kada je vaše Rješenje o ovrsi donešeno, te svakako naznačite da sud Rješenje o obustavi ovrhe  uputi i FINI radi deblokade vaših računa.
Ukoliko sud donese Rješenje o obustavi ovrhe, a u Rješenju nije naznačio da FINA ima deblokirati vaše račune temeljem Rješenja o obustavi ovrhe, čak i kad je ovrha već provedena, obustavljena, ili odgođena, odnosno na neki drugi način stavljena izvan snage, računi će vam ostati i nadalje blokirani. To iz razloga jer FINA jedino postupa po sudskoj odluci.
Stoga provjerite stanje blokada vaših računa u FINI, provjerite od kada su vam ovrhe na računima i što se sa tim ovršnim postupcima događa, uzmite broj svakog od ovršnih  postupaka i posjetite sud koji je Rješenja o ovrsi donio.  Pregledajte ovršni spis (na to kao stranka imate pravo sami učiniti i bez odvjetnika)  i provjerite je li ovrhovoditelj stavio prijedlog za nastavak ovrhe, odnosno što se u ovršnom predmetu događa. Ukoliko ovrhovoditelj nije stavio prijedlog za nastavak ovrhe u rokovima propisanim u člancima 337. Ovršnog zakona (NN 139/2010) i čl. 369 Ovršnog zakona (NN 112/2012),  podnesite Prijedlog za obustavu ovrhe, pozivajući se na taj propust ovrhovoditelja, te obavezno napomenite Sudu – da Rješenje o obustavi ovrhe dostavi i FINI radi deblokade računa. 

Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video) | Hazud.hr



Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video)

Ovdje su pitanja na koja hrvatska javnost i oštećenici austrijskih zadruga još nemaju odgovore, hoće li ih Michael Spitzer dati?

U javnosti je puno priče, malo konkretnih saznanja o poslovanju austrijskih zadruga na hrvatskom teritoriju. Ovo iznimno važno pitanje  nekoliko puta je bilo postavljeno i kao zastupničko pitanje  u Saboru RH, zatražena je i odgoda ovrha dok Državno odvjetništvo ne donese odluke i dok institucije ne reagiraju.  Saborski zastupnici Damir Kajin, Miro Bulj, Josip Borić intenzivno su podsjećali na hitnost rješavanja ovog pitanja.   Od  Sabora je  zatraženo  da Sabor i Ministarstvo pravosuđa žurno pronađu rješenje za oštećene građane. Do danas to pitanje nije riješeno.  Tko je to u Hrvatskoj jači od Zakona i Ustava RH?
Izlaganje Josipa Borića 
S jedne strane pravna struka i oštećenici koji na temelju hrvatskih zakona i Ustava RH tvrde da te zadruge nisu imale potrebna ovlaštenja za poslovanje na području Republike Hrvatske, ali i da su kršile zakon Republike Austrije, i s druge strane, predstavnici austrijskih zadruga odnosno Raiffaisenlandesbank Austrija, njihova PR agencija i koordinator Michael Spitzer koji  tvrde da je njihovo poslovanje zakonito i profesionalno.
Oštećenici RB zadruga više su puta u svojim Priopćenjima jasno obrazložili iz kojih razloga smatraju da su žrtve nezakonitosti koje su nad njima provedene, a radi čega su i ostali bez svoje imovine.
S druge strane, PR agencija Manjgura  i koordinator Michael Spitzer tvrde da je poslovanje Raiffaisenbank zadruga, odnosno Raiffaisenlandesbank uredno i zakonito te da ih oštećenici kleveću.
Kako bi se otklonile neke nepoznanice u njihovom poslovanju, koje i inače, prema zakonu mora biti javno i transparentno, molimo koordinatora Michaela Spitzera da  hrvatskoj javnosti dao odgovore na slijedeća pitanja: 
1. Kako su regionalne austrijske zadruge uopće uspjele na hrvatsko područje, i započeti  kreditiranje Hrvata obzirom da prema registraciji i Zakonima Republike Austrije  smiju  se reklamirati samo u svojim prostorijama?
2. Svi korisnici kredita kažu da su kredit ugovarali putem posrednika. Postoje i ugovori u kojima je navedena posrednička provizija. Jesu li posrednici bili na platnoj listi kao zaposlenici zadruga?
3. Po kojoj osnovi je jednom  od dužnika po ugovoru o kreditu, umjesto kredita – isplaćena plaća u iznosu od 60.000 eur-a?
4. Obzirom da su  43 pravne osobe koje su kreditirale hrvatske građane po pravnom obliku  zadruge registrirane u Austriji,  jesu li one prema austrijskom zakonu smjele financirati samo svoje zadrugare u krugu svojeg okruga, ili im je zakon omogućio financiranje i izvan Republike Austrije?
5. Kako su banke (zadruge) sa samo 7,43 eura temeljnog kapitala uspjele osigurati tako velike iznosa novca od čak 280.000.000,00 eura – koliko tvrdite da ste ukupno plasirali na područje RH? Koji je izvor tog novca?
6. Jeste li prijavljivali svoj rad na području Hrvatske Hrvatskoj narodnoj banci?
7. Iz kojeg razloga  austrijske zadruge/banke nisu egistrirali podružnicu za financijsko poslovanje  u Hrvatskoj i ishodili potrebne dozvole potrebne za obavljanje poslova kreditiranja?
8. Kako obrazlažete činjenicu da dio dužnika uopće nije imao putovnicu u vrijeme sklapanja kredita, a vi tvrdite da su sklopili ugovore o kreditu u Austriji?
9. Kako obrazlažete činjenicu da je najveći broj dužnika ugovore o kreditu ovjerio kod javnog bilježnika u Hrvatskoj, a da pri ovjeri nije bila prisutna ovlaštena osoba austrijske zadruge/banke?  Uz to, u ugovorima o kreditu nije naznačeno da vašu stranu zastupa punomoćnik??
10.. Kako su dužnici sa minimalnim plaćama uspjeli imati zadovoljavajući bonitet za dobivanje tako visokih iznosa kredita? Tim više što su neki od njih bili i nezaposleni, ili zaposleni na određeno vrijeme?
11. Jeste li prijavljivali prijenos novca preko granice, koji je isplaćen vašim dužnicima u Hrvatskoj. U nekoliko ugovora stoji označena i naplata “prijenos novca preko granice”, kako je to moguće, kad zakon propisuje isključivo bankovne transfere? Znači li to da su novac preko granice prenosili vaši djelatnici?
12. Biste li na području Republike Austrije prihvatili kao valjan ugovor sklopljen s Hrvatom,  koji nije ovjeren? Austrijski zakon možda propisuje da se ugovori ne ovjeravaju, ali Zakon o legalizaciji međunarodnih isprava propisuje, ako su Ugovori sklopljeni u Austriji, zašto nemaju propisanu nadovjeru Apostille?
13. Kako ste, i s kojom nakanom, kao strana pravna osoba, zatražili OIB u Republici Hrvatskoj?
14.. Jesu li ugovori o kreditu prijavljeni Austrijskoj narodnoj banci?
15. Kako u svojim poslovnim knjigama knjižite potraživanja od Hrvata i jesu li knjigovodstveno prikazani svi krediti?  Jeste li u mogućnosti takvo knjiženje, kao dokaze,  dostaviti sudovima pred kojima se vode parnice?
16. Je li uobičajeno poslovanje vaše zadruge/banke da vaši djelatnici naplaćuju u gotovini rate kredita i kamate (u ovom slučaju naplata se vrši na području Hrvatske) , i da novac nose u koferima natrag u Austriju, pretpostavljamo u vašu poslovnicu u Austriji?
17. Kako su odvjetnici/posrednici uplaćivali rate na vaše račune, koje su njima plaćali dužnici? Je li to plaćanje vršeno preko deviznog računa vaše zadruge/banke?
18. Predstavljate se kao glavni koordinator austrijskih zadruga. Koji je vaš opis poslova na području Hrvatske, i iz kojeg razloga ste imenovani za koordinatora za područje Republike Hrvatske?
19. Jesu li direktori i zaposlenici zadruga plaćeni za izlazak na teren u Hrvatsku, i “procjenu nekretnina”, je li gdje u poslovnim knjigama evidentiran njihov rad na području RH – pregled nekretnina?
Nada Landeka/ HAZUD/Oštećenici RB zadruga, Posojilnica bank i ZVEZA bank