nedjelja, 26. veljače 2017.

PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA NA TEMELJU ČL.19 K ZIDZPK

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U  ________________
Na broj ________________

Ovrhovoditelj:  Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a
             
Ovršenik-Jamac:   ____________________________________

PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE
NA NOVČANIM SREDSTVIMA
NA TEMELJU ČL. 19 K
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O POTROŠAČOM KREDITIRANJU


Pred naslovnim sudom vodi se parnični postupak broj P-______________. Tužitelji  __________ kao glavni dužnik i ______________ kao jamac, podnijeli su Tužbu radi proglašenja Ugovora o kreditu ništetnim (Tužba podnesena dana ______________. godine). 

Protiv ovrhovoditelja u ovoj pravnoj stvari  Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a, kao i posrednika, u ovoj pravnoj stvari punomoćnika,  podnešena je od strane tužitelja   i kaznena prijava na okolnost da se radi o pravnoj osobi koja je nelegitimno i nelegalno na području Republike Hrvatske ugovarala i sklapala Ugovore o kreditu, te na protupravan način isplaćivala novac. Za opisane radnje vjerovnik Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs  33 nije imala potrebna ovlaštenja za obavljanje poslovne djelatnosti kreditiranja na području Republike Hrvatske, a nije imala niti otvorenu podružnicu kako je to Zakonom o trgovačkim društvima propisano.

Na navedene nedostatke, kao i na ništetnost pojedinih pravnih radnji na kojima se temelji ovrha, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti. 

Ovrhovoditelj Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a  ovrhu na novčanim sredstvima ovršenice  provodi na temelju ništetnog Ugovora o kreditu i ništetnih javnobilježničkih akata, kao što je niže, u nastavku ovog Prijedloga navedeno.  

Pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva austrijske zadruge (među kojima je i ovrhovoditelj) u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da isti nije zadobio dozvolu niti je  tražio dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogao osnovati podružnicu, isti je nesporno radio protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost  ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora,  akata, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja  na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika ovjereni bez prisusustva druge ugovorne strane i bez potrebne nadovjere (legalizacije javnobilježničkog akta sklopljenog sa stranom osobom). 

Solemnizacija pak je izvršena u potpunoj suprotnosti sa odredbama Zakona o javnom bilježništvu, jer u trenutku ovjere druga strana uopće nije bila prisutna, te u suprotnosti sa Zakonom o zemljišnim knjigama, kako je to precizno opisano u priloženoj tužbi.

Ovrhovoditelj  nije radio, obavljao poslovnu djelatnost sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Samim time nije niti bio ovlašten provoditi ovrhu na području Republike Hrvatske na temelju ništetnih i nelegalnih javnobilježničkih akata koji prema tome, po načelu legaliteta (bez Apostilla) nisu imali niti imaju svojstvo ovršnosti.

Ovršenica ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima protiv kojih su tužitelji  ustali  tužbom, grubo vrijeđaju i ustavna prava ovršenice “. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).

Budući da za vrijeme poslovanja Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a  nije imala  odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kredita na području Republike Hrvatske, niti je imao registriranu podružnicu upisanu  u Sudski registrar Republike Hrvatske, ista nije mogla  postupati kao kreditor, te je ugovor o kreditu ništetan, javnobilježnički akt je ništetan,  odnosno isti ne polučuje  pravni učinak. Kako isti ne polučuje  pravni učinak, tada ugovor o kreditu i javnobilježnički akt  po sili zakona nestaje, poništava se. Samim tim, obzirom na ništetnost od trenutka nastajanja Ugovora o kreditu i javnobilježničkog akta,  ništetne su i poništavaju se i sve kasnije provedene radnje. 

Samim time je i vođenje ovog ovršnog postupka nezakonito, a sve provedene pravne radnje ništetne, kao i ugovor o kreditu sklopljen sa vjerovnikom Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a   koji nije imao aktivnu legitimaciju za kreditiranje na području Republike Hrvatske niti za vođenje ovršnog postupka, pa se slijedom istog cjelokupni ovršni postupak  vodi  temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjelovala u potpisu i ovjeri (solemnizaciji) isprava.) Dakle, isprava na temelju koje je donešeno Rješenje o ovrsi nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost, tuženik na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti za vođenje ovršnog postupka, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.

Sam javni bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li tuženik u posjedu predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane tuženika u Republici Hrvatskoj osnovana podružnica, a isto tako i Naslovni sud, morao je paziti na ništetnost pravnih akata na kojima se temelji ovršni postupak po službenoj dužnosti.

Također je i FINA trebala  u trenutku blokade žiro računa utvrditi postojanje predmetne potvrde/suglasnosti – Apostille, budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.

Županijski sudovi zauzeli su stav i pravno mišljenje da „Sukladno odredbama čl. 210. Ovršnog zakona, nakon što je primio obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ovršenik je mogao predložiti sudu da donese Rješenje kojim će naložiti FINI da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno da donese Rješenje kojim će se prijenos i pljenidba proglasiti nedopuštenim. „ 

U označenom postupku FINA nije postupila po odredbama čl. 210 OZ-a i nije dostavila nikakvu obavijest ovršenici, radi čega sje ovršenica onemogućena u svojim zakonskim pravima, i nije mogla zatražiti da se pljenidba proglasi nedopuštenim odmah nakon saznanja o provedbi izravne naplate.

Slijedom rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih žalbenih razloga. Sud predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti.

Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).

U novo donešenim Izmjenama i Dopunama  Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15. i 78/15.)  iza članka 19. dodaje se glava IV.a naslovi iznad članaka i članci 19.a do 19.i te glava IV.b i članci 19.j do 19.l koji  u čl. 19. glasi:  „(1) Ako je ugovor o kreditu sklopio vjerovnik, odnosno kreditni posrednik koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno za posredovanje pri potrošačkom kreditiranju, ugovor je ništetan. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj  102 dana 22. rujna 2015. godine i  stupa na snagu dana 30. rujna 2015. godine.

Člankom 19.k. istog Zakona navedeno je : 

„(1) Ako se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.  

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj ne može uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine.   (3) Prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom Zakonu potrošač kao ovršenik može zatražiti neovisno od toga je li podnio prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Na temelju Ugovora o kreditu, u kojem je ovršenica _____________ dužnik, jamac je ____________.  Ovršenica je jamac po Ugovoru o jednokratnom kreditu, broj stranke: ________________, broj konta ___________________, od ______________ godine na iznos od _______________ eur, uz kamatnu stopu od 7,75 % godišnje. Prilog Ugovoru je Očitovanje- Solemnizacija broj OV-___________-1 od ________________. godine ovjerena kod javnog bilježnika Bojane Štimac, na kojima su ovjereni potpisi glavnog dužnika  _____________  i ovršenice-jamca _________________, te  Suglasnost o zapljeni broj OV-______________ od ________________. godine ovjerena kod istog javnog bilježnika.

Temeljem citiranog ugovora o kreditu  broj OV-____________ od ____________. godine i ovjerene Suglasnosti o zapljeni novčanih primanja broj OV-___________. od _____________ godine ovjerene kod istog bilježnika provodi se ovrha na novčanim primanjima ovršenice ______________ u agenciji FINA kao jamca.

Zakonom o potrošačkom kreditiranju, kao i drugim pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je da  vjerovnik kao ovrhovoditelj  nije imao aktivnu niti inu drugu legitimaciju za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, i to na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim time i ovrha na novčanim sredstvima ovršenice _______________ u cijelosti ništetna.  

Osim toga, za predmetne ovršne  akt – Suglasnost o zapljeni broj OV-______________od __________________  zastupila je i zastara, a ovrha je pokrenuta izvan rokova propisanih zakonom i to  godinu i pol dana nakon što je istekao zastarni rok.

Dana 01. rujna 2014. godine stupio je na snagu i Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem tekstu ZOIDOZ-a) Odredbom članka 32. toga zakona izmijenjena je i dopunjena odredba članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 u daljnjem tekstu OZ) kojim je propisana odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika i to na način da su dodane nove točke 9. i 10.  

Točkom 10. stavak 1. navedenog članka propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.  Ovršenica je osim tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta podnio i kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja i njegovog punomoćnika koji je sudjelovao u ovoj pravnoj stvari kao posrednik, te je u direktnom sukobu interesa, te  su stoga ispunjeni i uvjeti  propisane čl. 65. st. 10 – o odgodi ovrhe do okončanja kaznenog postupka, odnosno do pravomoćnog  okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, javnobilježničkog akta i provedenih pravnih radnji.
Članak 70.  OZ-a  (NN 93/14) st. 1.  propisuje: „ Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.“


Europsko pravo
»Stavak 2. 5 „ Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike Hrvatske.. Nacionalno pravo u ovom predmetu učinilo je nemogućim ili iznimno teškim korištenje pravima dodijeljenima Direktivom 93/13.

Člankom 47. Povelje EK nametnuta je nužna djelotvornost primjena prava Unije čija je posljedica pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.

45. Prava koja potrošači imaju na temelju Direktive 93/13 su djelotvorno zaštićena jer, s jedne strane, potrošač raspolaže mogućnošću pozvati se na nepoštene odredbe pred sudom zaduženim za ispitivanje prigovora na ovrhu na temelju hipoteke i, s druge strane, sudac je ovlašten po službenoj dužnosti ispitati postojanje tih odredaba, i to prema potrebi, odgoditi provedbu ovrhe...“
Temeljem svega opisanog, ovršenik temeljem odredbi Ovršnog zakona čl. 65 OZ-a st. 9. i 10., te temeljem odredbi čl. 19.j. i 19. k Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju,  a u svezi odredbi čl. 210. Ovršnog zakona, te na temelju EU Direktive 93/13 i Povelje EK, ovršenica predlaže Naslovnom sudu  da usvoji  ovaj Prijedlog o odgodi ovrhe na novčanim  u cijelosti,  te da temeljem gore označenih zakonskih odredbi donese

Rješenje:

Odgađa se ovrha na novčanim sredstvima ovršenice kao jamca ________________, zaplijenom i prijenosom novčanih sredstava na temelju Suglasnosti o zapljeni novčanih sredstava broj  OV-________________od ________________. u ovoj pravnoj stvari
-do  pravomoćnog okončanja postupka radi  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničkog akta

Nalaže se FINI – Financijska agencija ZABOK odmah po primitku Rješenja o odgodi ovrhe fax-om,  vratiti sva zaplijenjena sredstva po žiro računima ovršenice-jamca ______________, (OIB: _________________), ____________________na njezine račune u stanje prije provedbe ovrhe pod brojem OV-_________________ od ______________  


U Zagrebu,   _____________________                         OVRŠENIK