nedjelja, 26. veljače 2017.

PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE NA NEKRETNINAMA (austrijske zadruge i kreditni uredi)

OPĆINSKI  GRAĐANSKI SUD U __________
Poslovni broj: Ovr _________

HITNO!!!!

Ovrhovoditelj:  _____________________________________


Ovršenica:     _________________________________

PRIJEDLOG OVRŠENIKA

ZA ODGODU OVRHE

na temelju odredbi čl. 65. Ovršnog zakona i čl. 19. k. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i dr. zakona

Pred naslovnim sudom vodi se ovršni postupak broj gornji.  Tijekom ovršnog postupka, ovršenici su predali u spis dokaz o podnešenoj Tužbi  radi proglašenja Ugovora o kreditu ništetnim, te radi proglašenja ništetnim Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem dobrovoljnog založnog prava upisom tereta na nekretninama u korist ovdje ovrhovoditelja,  a protiv ovrhovoditeljice i njenih prednika ovršenici su pokrenuli i kaznene postupke.  

Od strane Naslovnog suda određena je provedba ovrhe iseljenjem i predajom na  nekretnini

upisanoj   u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u ___________, zemljišno knjižni uložak broj  __________, broj poduloška ________ u naravi stan na II katu stambene zgrade anagrafskih oznaka ____________, sagrađena na čest. br. ____________po novoj izmjeri k.č. __________ K.O. Grad Zagreb, sastojeći se od sobe, kuhinje, blagavaonice, kupanice, WC-a, hodnika i lođe, ukupne površine __________ m2

Protiv ovrhovoditelja i ovrhovoditeljice kao kupca nekretnine, podnešena  je  u ovoj pravnoj podnešena i Kaznena prijava na okolnost da se radi o  nelegalnom i nelegitimnom pravnom poslu, radi osnovane sumnje u k.d. pranje novca, te kazneno djelo nelegalno trgovanje devizama, obzirom  da za kreditiranje na području Hrvatske nije bilo potrebnih dozvola te je novac ovršenicima  isplaćivan protupravno, a podnešena je i Tužba radi utvrđenja nepoštenosti i radi utvrđenja ništetnosti  Ugovora o kreditu i ništetnosti javnobilježničkog akta „Očitovanja“

Na navedene nedostatke, kao i na ništetnost pojedinih pravnih radnji na kojima se temelji ovrha, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti stoga je ovršni sud bio dužan utvrditi činjenicu da ovrhovoditelj  ovrhu provodi ovrhu na temelju ništetnih pravnih akata. Naime, ništetnost proizvodi učinke ex tunc, od trenutka nastajanja, pa ništetnošću Ugovora i javnobilježničkog akta, ništetne su i sve kasnije provedene radnje, pa i sam ovršni postupak, te prodaja nekretnine u ovršnom postupku,  javnom dražbom.

Pravni posao na temelju kojeg se vodi ovršni postupak suprotan je Zakonu o bankama, Zakonu o kreditnim ustanovama, Zakonu o deviznom poslovanju,   Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrane djelatnosti, ali i drugim zakonima. 

O nelegalnosti i ništetnosti navedenih radnji odluke je donio Sabor RH u prošlom sazivu, 2015. godine, ali i Vlada RH koja je Saboru RH  dala slijedeći prijedlog, Klasa: 450-02/16-01/01, urbroja: 65-16-03, od 9.ožujka 2016. godine

„Vlada RH predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje  Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima  uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno  djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.“

Vlada Republike Hrvatske napominje da je člankom 32. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 93/14, u daljnjem tekstu: ZIDOZ) izmijenjen  članak 65. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12 i 25/13), kojim su taksativno navedeni razlozi za potpunu ili djelomičnu odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika, na način da je iza točke 8. dodana točka 10. koja glasi:

„10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se
prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.“. Dakle, stupanjem na snagu ZIDOZ-a, stupila je na snagu i odredba članka 65. stavak 1. točka 10. OZ-a, kojom je predviđena mogućnost odgode ovrhe na prijedlog ovršenika ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako je ovršenik podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o davanju kredita, Ugovora o kreditu, ili javnobilježničkog akta,  i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

Ovrha se može odgoditi u cijelosti ili djelomično, a traje do pravomoćnog dovršetka kaznenog ili parničnog postupka postupka.

Također Vlada Republike Hrvatske ističe da je s ciljem zaštite potrošača i tržišnih konkurenata od nesavjesnog poslovanja osoba koje nemaju odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno posredovanja pri potrošačkom kreditiranju člankom 1. Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 102/15, u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15), koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine, između ostalog, u Zakonu o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13,  147/13, 09/15 i 78/15) dodana glava IV.b i članak 19.k., s ciljem zaštite potrošača i tržišnih konkurenata od nesavjesnog poslovanja osoba koje nemaju odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno posredovanja pri potrošačkom kreditiranju. U članku 1. Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 102/15, u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15), koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine, između ostalog, i u Zakonu o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15 i 78/15) dodana je  glava IV.b i članak 19.k.

Odredbom članka 19.k stavka 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15, 78/15 i 102/15, u daljnjem tekstu: ZPK) propisano je da će sud na prijedlog ovršenika/potrošača, protiv kojeg se vodi ovršni postupak radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika, ako je ovršenik podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti navedenog ugovora.

U ovom slučaju ne primjenjuju se pravila o pretpostavkama koje trebaju biti ispunjene za prihvaćanje ovršenikovog prijedloga za odgodu ovrhe, kao ni pravila o davanju jamčevine određena općim propisom kojim se uređuje ovršni postupak, dok iz stavka 3. članka 19.k ZPK-a nedvojbeno proizlazi da se prijedlog za odgodu ovrhe propisan tim člankom može podnijeti i u onim ovršnim postupcima koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ZID ZPK/15.

Budući da kreditori koji su ovršenicima dali kredit nisu imali  dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj,  isti su nesporno radili  protuzakonito, te budući  da se radi o Ugovoru o davanju kredita sa međunarodnim obilježjem,  koji su protuzakonito poslovali na području RH, odnosno postupali su i obavljali financijsko poslovanje  suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske  što uzrokuje ništetnost  takvih pravnih poslova  ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora,  akata, ovršnih radnji,  itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima, obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja  na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da predmetni  ugovor o kreditu broj ____________ od ____________. godine  ne predstavlja ni ovršnu ni vjerodostojnu ispravu, i sklopljen je bez prisusustva druge ugovorne strane i bez potrebne nadovjere (legalizacije javnobilježničkog akta sklopljenog sa stranom osobom)  te da su dužnici/ovršenica podigli tužbu radi ništetnosti, koju su dostavili u gore označeni spis, kao i da su podigli kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja i njezinog knjižnog prednika,  to ovršenik  predlaže,

 da Naslovni sud u HITNOM POSTUPKU,  obzirom da je u ovom ovršnom postupku zakazano uredovanje na terenu – deložacija za 19. listopada 2016. godine u 10,00 sati  – donese Rješenje o odgodi ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu i do okončanja kaznenih postupaka.


Prijedlog za odgodu ovrhe temelji se:

na temelju odredbi čl.  32. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 93/14), te na temelju odredbi čl. 65. OZ-a ((Narodne novine, br. 112/12 i 25/13), kao i na temelju odredbi čl. 19. K Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15), stoga ovršenik predlaže Naslovnom sudu da donese: 

Rješenje o odgodi ovrhe

-          Odgađa se ovrha u ovoj pravnoj stvari  do pravomoćnog okončanja  postupka radi utvrđenja ništetnosti pravnih akata po tužbi ovršenika  protiv ovrhovoditelja, sve do pravomoćnog okončanja parničnog i kaznenog postupka, te radi sprječavanja teško nadoknadive i nenadoknadive štete.


Zagreb, ________________  
                                                                                                                     Ovršenik: 

       Prilog: Tužba      (preslik)                                                          ___________________