OPĆINSKI
GRAĐANSKI SUD U ________________
Na
broj ________________
Ovrhovoditelj:
Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE,
Ludmannsdorf/Bilčovs33a
Ovršenik-Jamac:
____________________________________
PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE
NA NOVČANIM SREDSTVIMA
NA TEMELJU ČL. 19 K
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O POTROŠAČOM KREDITIRANJU
Pred
naslovnim sudom vodi se parnični postupak broj P-______________. Tužitelji __________ kao glavni dužnik i ______________ kao jamac, podnijeli su Tužbu radi proglašenja Ugovora o kreditu
ništetnim (Tužba podnesena dana ______________. godine).
Protiv ovrhovoditelja
u ovoj pravnoj stvari Posojilnica-Bank
Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a, kao i posrednika, u ovoj
pravnoj stvari punomoćnika, podnešena je
od strane tužitelja i kaznena prijava na okolnost da se radi o
pravnoj osobi koja je nelegitimno i nelegalno na području Republike Hrvatske
ugovarala i sklapala Ugovore o kreditu, te na protupravan način isplaćivala
novac. Za opisane radnje vjerovnik Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE,
Ludmannsdorf/Bilčovs 33 nije imala
potrebna ovlaštenja za obavljanje poslovne djelatnosti kreditiranja na području
Republike Hrvatske, a nije imala niti otvorenu podružnicu kako je to Zakonom o
trgovačkim društvima propisano.
Na
navedene nedostatke, kao i na ništetnost pojedinih pravnih radnji na kojima se
temelji ovrha, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti.
Ovrhovoditelj Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE,
Ludmannsdorf/Bilčovs33a ovrhu na
novčanim sredstvima ovršenice provodi na
temelju ništetnog Ugovora o kreditu i ništetnih javnobilježničkih akata, kao
što je niže, u nastavku ovog Prijedloga navedeno.
Pravne
osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva austrijske zadruge (među kojima
je i ovrhovoditelj) u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost
sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska
regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o
deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane
djelatnosti. Budući da isti nije zadobio dozvolu niti je tražio dozvolu/suglasnost za obavljanje
poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogao
osnovati podružnicu, isti je nesporno radio protuzakonito. Protuzakonitost,
odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske
uzrokuje ništetnost ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih
radnji, ugovora, akata, itd, koje se
prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima,
već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja
na području Republike Hrvatske, kao i na
činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika ovjereni bez prisusustva druge
ugovorne strane i bez potrebne nadovjere (legalizacije javnobilježničkog akta
sklopljenog sa stranom osobom).
Solemnizacija pak je izvršena u potpunoj
suprotnosti sa odredbama Zakona o javnom bilježništvu, jer u trenutku ovjere
druga strana uopće nije bila prisutna, te u suprotnosti sa Zakonom o zemljišnim
knjigama, kako je to precizno opisano u priloženoj tužbi.
Ovrhovoditelj
nije radio, obavljao poslovnu djelatnost
sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Samim time
nije niti bio ovlašten provoditi ovrhu na području Republike Hrvatske na
temelju ništetnih i nelegalnih javnobilježničkih akata koji prema tome, po načelu
legaliteta (bez Apostilla) nisu imali niti imaju svojstvo ovršnosti.
Ovršenica
ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima
protiv kojih su tužitelji ustali tužbom, grubo vrijeđaju i ustavna prava ovršenice
“. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju
biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan
držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“
(Član 5. Ustava RH).
Budući da za
vrijeme poslovanja Posojilnica-Bank
Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a nije imala odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za
davanje kredita na području Republike Hrvatske, niti je imao registriranu podružnicu
upisanu u Sudski registrar Republike
Hrvatske, ista nije mogla postupati kao
kreditor, te je ugovor o kreditu ništetan, javnobilježnički akt je
ništetan, odnosno isti ne polučuje pravni učinak. Kako isti ne polučuje pravni učinak, tada ugovor o kreditu i
javnobilježnički akt po sili zakona
nestaje, poništava se. Samim tim, obzirom na ništetnost od trenutka nastajanja
Ugovora o kreditu i javnobilježničkog akta,
ništetne su i poništavaju se i sve kasnije provedene radnje.
Samim time je i vođenje ovog ovršnog
postupka nezakonito, a sve provedene pravne radnje ništetne, kao i ugovor o
kreditu sklopljen sa vjerovnikom Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE,
Ludmannsdorf/Bilčovs33a koji nije imao aktivnu
legitimaciju za kreditiranje na području Republike Hrvatske niti za vođenje
ovršnog postupka, pa
se slijedom istog cjelokupni ovršni
postupak vodi temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg
javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjelovala u potpisu i ovjeri
(solemnizaciji) isprava.) Dakle, isprava na temelju koje je
donešeno Rješenje o ovrsi nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti
posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne
mogu steći ovršnost, tuženik na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu
predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran,
a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti za vođenje ovršnog postupka, a to
je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.
Sam javni
bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju,
bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li tuženik u posjedu predmetne
suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane tuženika u Republici Hrvatskoj
osnovana podružnica, a isto tako i Naslovni sud, morao je paziti na ništetnost pravnih
akata na kojima se temelji ovršni postupak po službenoj dužnosti.
Također je i FINA trebala u trenutku blokade žiro računa utvrditi
postojanje predmetne potvrde/suglasnosti – Apostille, budući je predmetna
suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili
su to učiniti.
Županijski
sudovi zauzeli su stav i pravno mišljenje
da „Sukladno odredbama čl. 210. Ovršnog zakona, nakon što je primio
obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine,
ovršenik je mogao predložiti sudu da donese Rješenje kojim će naložiti FINI da
odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno da
donese Rješenje kojim će se prijenos i pljenidba proglasiti nedopuštenim. „
U označenom postupku FINA nije
postupila po odredbama čl. 210 OZ-a i nije dostavila nikakvu obavijest
ovršenici, radi čega sje ovršenica onemogućena u svojim zakonskim pravima,
i nije mogla zatražiti da se pljenidba proglasi nedopuštenim odmah nakon
saznanja o provedbi izravne naplate.
Slijedom
rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode
pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni
postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih žalbenih razloga. Sud
predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti.
Nezakonite i neustavne akte niti ne
treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su
sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu
legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH,
niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).
U novo
donešenim Izmjenama i Dopunama Zakona o
potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13.,
147/13., 9/15. i 78/15.) iza članka 19.
dodaje se glava IV.a naslovi iznad članaka i članci 19.a do 19.i te glava IV.b
i članci 19.j do 19.l koji u čl. 19.
glasi: „(1) Ako je ugovor o kreditu sklopio vjerovnik, odnosno kreditni posrednik
koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno za
posredovanje pri potrošačkom kreditiranju, ugovor je ništetan. Zakon je
objavljen u Narodnim novinama broj 102
dana 22. rujna 2015. godine i stupa na
snagu dana 30. rujna 2015. godine.
Člankom
19.k. istog Zakona navedeno je :
„(1) Ako
se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi
ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja
ništetnosti, sud će, na prijedlog
ovršenika, odgoditi ovrhu do
pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom
propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka
ovrhovoditelj ne može uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine. (3) Prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom
Zakonu potrošač kao ovršenik može zatražiti neovisno od toga je li podnio
prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je u tijeku na dan stupanja
na snagu ovoga Zakona.
Na temelju Ugovora o kreditu, u kojem
je ovršenica _____________ dužnik, jamac je ____________. Ovršenica je jamac
po Ugovoru o jednokratnom kreditu, broj stranke: ________________, broj konta
___________________, od ______________ godine na iznos od _______________ eur, uz kamatnu stopu
od 7,75 % godišnje. Prilog Ugovoru je Očitovanje- Solemnizacija broj
OV-___________-1 od ________________. godine ovjerena kod javnog bilježnika Bojane
Štimac, na kojima su ovjereni potpisi glavnog dužnika _____________
i ovršenice-jamca _________________,
te Suglasnost o zapljeni broj
OV-______________ od ________________. godine ovjerena kod istog javnog bilježnika.
Temeljem
citiranog ugovora o kreditu broj
OV-____________ od ____________. godine i ovjerene Suglasnosti o zapljeni novčanih
primanja broj OV-___________. od _____________ godine ovjerene kod istog
bilježnika provodi se ovrha na novčanim primanjima ovršenice ______________ u
agenciji FINA kao jamca.
Zakonom o potrošačkom kreditiranju,
kao i drugim pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je da vjerovnik kao ovrhovoditelj nije imao aktivnu niti inu drugu legitimaciju
za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, i to
na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa
je samim time i ovrha na novčanim sredstvima ovršenice _______________ u
cijelosti ništetna.
Osim toga, za
predmetne ovršne akt – Suglasnost o
zapljeni broj OV-______________od __________________
zastupila je i zastara, a ovrha je pokrenuta izvan rokova propisanih
zakonom i to godinu i pol dana nakon što je
istekao zastarni rok.
Dana 01. rujna 2014. godine stupio je na snagu i Zakon o
izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem
tekstu ZOIDOZ-a) Odredbom članka 32. toga zakona izmijenjena je i dopunjena
odredba članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 u daljnjem
tekstu OZ) kojim je propisana odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika i to na način
da su dodane nove točke 9. i 10.
Točkom 10. stavak 1. navedenog članka
propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi
kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se
prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak. Ovršenica je osim tužbe radi utvrđenja
ništetnosti ugovora o kreditu i stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta podnio
i kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja i njegovog punomoćnika koji je
sudjelovao u ovoj pravnoj stvari kao posrednik, te je u direktnom sukobu
interesa, te su stoga ispunjeni i uvjeti
propisane čl. 65. st. 10 – o odgodi
ovrhe do okončanja kaznenog postupka, odnosno do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti
ugovora o kreditu, javnobilježničkog akta i provedenih pravnih radnji.
Članak 70. OZ-a (NN 93/14) st. 1. propisuje: „ Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba
izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do
završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.“
Europsko pravo
»Stavak 2. 5 „ Ako je
ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona,
odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike
Hrvatske.. Nacionalno pravo u ovom
predmetu učinilo je nemogućim ili iznimno teškim korištenje pravima
dodijeljenima Direktivom 93/13.
Člankom 47. Povelje EK nametnuta je nužna djelotvornost primjena prava
Unije čija je posljedica pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.
45. Prava koja
potrošači imaju na temelju Direktive 93/13 su djelotvorno zaštićena jer, s
jedne strane, potrošač raspolaže mogućnošću pozvati se na nepoštene odredbe
pred sudom zaduženim za ispitivanje prigovora na ovrhu na temelju hipoteke i, s druge strane, sudac je ovlašten po
službenoj dužnosti ispitati postojanje tih odredaba, i to prema potrebi,
odgoditi provedbu ovrhe...“
Temeljem svega
opisanog, ovršenik temeljem odredbi Ovršnog zakona čl. 65 OZ-a st. 9. i 10., te
temeljem odredbi čl. 19.j. i 19. k Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom
kreditiranju, a u svezi odredbi čl. 210.
Ovršnog zakona, te na temelju EU Direktive 93/13 i Povelje EK, ovršenica
predlaže Naslovnom sudu da usvoji ovaj Prijedlog o odgodi ovrhe na novčanim u cijelosti, te da temeljem gore označenih zakonskih
odredbi donese
Rješenje:
Odgađa se ovrha na
novčanim sredstvima ovršenice kao jamca ________________, zaplijenom i prijenosom
novčanih sredstava na temelju Suglasnosti o zapljeni novčanih sredstava
broj OV-________________od ________________. u ovoj
pravnoj stvari
-do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i radi
utvrđenja ništetnosti javnobilježničkog akta
Nalaže se FINI –
Financijska agencija ZABOK odmah po primitku Rješenja o odgodi ovrhe
fax-om, vratiti sva zaplijenjena
sredstva po žiro računima ovršenice-jamca ______________, (OIB: _________________),
____________________na njezine račune u stanje prije provedbe ovrhe pod
brojem OV-_________________ od ______________
U Zagrebu, _____________________ OVRŠENIK