PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE NA NEKRETNINAMA (austrijske zadruge i kreditni uredi)

OPĆINSKI  GRAĐANSKI SUD U __________

Poslovni broj: Ovr _________

HITNO!!!!

Ovrhovoditelj:  _____________________________________

Ovršenica:     _________________________________

PRIJEDLOG OVRŠENIKA

ZA ODGODU OVRHE

na temelju odredbi čl. 65. Ovršnog zakona i čl. 19. k. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i dr. zakona

Pred naslovnim sudom vodi se ovršni postupak broj gornji.  Tijekom ovršnog postupka, ovršenici su predali u spis dokaz o podnešenoj Tužbi  radi proglašenja Ugovora o kreditu ništetnim, te radi proglašenja ništetnim Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem dobrovoljnog založnog prava upisom tereta na nekretninama u korist ovdje ovrhovoditelja,  a protiv ovrhovoditeljice i njenih prednika ovršenici su pokrenuli i kaznene postupke.  

Od strane Naslovnog suda određena je provedba ovrhe iseljenjem i predajom na  nekretnini

upisanoj   u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u ___________, zemljišno knjižni uložak broj  __________, broj poduloška ________ u naravi stan na II katu stambene zgrade anagrafskih oznaka ____________, sagrađena na čest. br. ____________po novoj izmjeri k.č. __________ K.O. Grad Zagreb, sastojeći se od sobe, kuhinje, blagavaonice, kupanice, WC-a, hodnika i lođe, ukupne površine __________ m2

Protiv ovrhovoditelja i ovrhovoditeljice kao kupca nekretnine, podnešena  je  u ovoj pravnoj podnešena i Kaznena prijava na okolnost da se radi o  nelegalnom i nelegitimnom pravnom poslu, radi osnovane sumnje u k.d. pranje novca, te kazneno djelo nelegalno trgovanje devizama, obzirom  da za kreditiranje na području Hrvatske nije bilo potrebnih dozvola te je novac ovršenicima  isplaćivan protupravno, a podnešena je i Tužba radi utvrđenja nepoštenosti i radi utvrđenja ništetnosti  Ugovora o kreditu i ništetnosti javnobilježničkog akta „Očitovanja“

Na navedene nedostatke, kao i na ništetnost pojedinih pravnih radnji na kojima se temelji ovrha, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti stoga je ovršni sud bio dužan utvrditi činjenicu da ovrhovoditelj  ovrhu provodi ovrhu na temelju ništetnih pravnih akata. Naime, ništetnost proizvodi učinke ex tunc, od trenutka nastajanja, pa ništetnošću Ugovora i javnobilježničkog akta, ništetne su i sve kasnije provedene radnje, pa i sam ovršni postupak, te prodaja nekretnine u ovršnom postupku,  javnom dražbom.

Pravni posao na temelju kojeg se vodi ovršni postupak suprotan je Zakonu o bankama, Zakonu o kreditnim ustanovama, Zakonu o deviznom poslovanju,   Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrane djelatnosti, ali i drugim zakonima. 

O nelegalnosti i ništetnosti navedenih radnji odluke je donio Sabor RH u prošlom sazivu, 2015. godine, ali i Vlada RH koja je Saboru RH  dala slijedeći prijedlog, Klasa: 450-02/16-01/01, urbroja: 65-16-03, od 9.ožujka 2016. godine

„Vlada RH predlaže da Hrvatski sabor donese zaključak kojim se zadužuje  Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i mjerodavnim tijelima  uprave poduzme sve pravne mjere iz svog djelokruga da se onemogući ilegalno  djelovanje stranih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske te da se onemogući provođenje ovrha na nekretninama i deložacija, odnosno da bez odgađanja donese odluku kojom se obustavlja provođenje ovrha i deložacija od strane austrijskih banaka Raiffeisen grupe nad nekretninama građana – korisnika spornih kredita, do okončanja istražnih radnji i sudskih postupaka pokrenutih na temelju privatnih tužbi građana i utvrđivanja zakonitosti financijskog posredovanja, poslovanja i kreditnih odnosa, a u svrhu zaštite hrvatskih građana i utvrđivanja kaznene odgovornosti sudionika u ovim pravnim poslovima.“

Vlada Republike Hrvatske napominje da je člankom 32. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 93/14, u daljnjem tekstu: ZIDOZ) izmijenjen  članak 65. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12 i 25/13), kojim su taksativno navedeni razlozi za potpunu ili djelomičnu odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika, na način da je iza točke 8. dodana točka 10. koja glasi:

„10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se

prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.“. Dakle, stupanjem na snagu ZIDOZ-a, stupila je na snagu i odredba članka 65. stavak 1. točka 10. OZ-a, kojom je predviđena mogućnost odgode ovrhe na prijedlog ovršenika ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako je ovršenik podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o davanju kredita, Ugovora o kreditu, ili javnobilježničkog akta,  i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

Ovrha se može odgoditi u cijelosti ili djelomično, a traje do pravomoćnog dovršetka kaznenog ili parničnog postupka postupka.

Također Vlada Republike Hrvatske ističe da je s ciljem zaštite potrošača i tržišnih konkurenata od nesavjesnog poslovanja osoba koje nemaju odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno posredovanja pri potrošačkom kreditiranju člankom 1. Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 102/15, u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15), koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine, između ostalog, u Zakonu o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13,  147/13, 09/15 i 78/15) dodana glava IV.b i članak 19.k., s ciljem zaštite potrošača i tržišnih konkurenata od nesavjesnog poslovanja osoba koje nemaju odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno posredovanja pri potrošačkom kreditiranju. U članku 1. Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, broj 102/15, u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15), koji je stupio na snagu 30. rujna 2015. godine, između ostalog, i u Zakonu o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15 i 78/15) dodana je  glava IV.b i članak 19.k.

Odredbom članka 19.k stavka 1. Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 09/15, 78/15 i 102/15, u daljnjem tekstu: ZPK) propisano je da će sud na prijedlog ovršenika/potrošača, protiv kojeg se vodi ovršni postupak radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika, ako je ovršenik podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti navedenog ugovora.

U ovom slučaju ne primjenjuju se pravila o pretpostavkama koje trebaju biti ispunjene za prihvaćanje ovršenikovog prijedloga za odgodu ovrhe, kao ni pravila o davanju jamčevine određena općim propisom kojim se uređuje ovršni postupak, dok iz stavka 3. članka 19.k ZPK-a nedvojbeno proizlazi da se prijedlog za odgodu ovrhe propisan tim člankom može podnijeti i u onim ovršnim postupcima koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ZID ZPK/15.

Budući da kreditori koji su ovršenicima dali kredit nisu imali  dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj,  isti su nesporno radili  protuzakonito, te budući  da se radi o Ugovoru o davanju kredita sa međunarodnim obilježjem,  koji su protuzakonito poslovali na području RH, odnosno postupali su i obavljali financijsko poslovanje  suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske  što uzrokuje ništetnost  takvih pravnih poslova  ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora,  akata, ovršnih radnji,  itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima, obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja  na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da predmetni  ugovor o kreditu broj ____________ od ____________. godine  ne predstavlja ni ovršnu ni vjerodostojnu ispravu, i sklopljen je bez prisusustva druge ugovorne strane i bez potrebne nadovjere (legalizacije javnobilježničkog akta sklopljenog sa stranom osobom)  te da su dužnici/ovršenica podigli tužbu radi ništetnosti, koju su dostavili u gore označeni spis, kao i da su podigli kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja i njezinog knjižnog prednika,  to ovršenik  predlaže,

 da Naslovni sud u HITNOM POSTUPKU,  obzirom da je u ovom ovršnom postupku zakazano uredovanje na terenu – deložacija za 19. listopada 2016. godine u 10,00 sati  – donese Rješenje o odgodi ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu i do okončanja kaznenih postupaka.

Prijedlog za odgodu ovrhe temelji se:

na temelju odredbi čl.  32. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 93/14), te na temelju odredbi čl. 65. OZ-a ((Narodne novine, br. 112/12 i 25/13), kao i na temelju odredbi čl. 19. K Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/15), stoga ovršenik predlaže Naslovnom sudu da donese: 

Rješenje o odgodi ovrhe

-          Odgađa se ovrha u ovoj pravnoj stvari  do pravomoćnog okončanja  postupka radi utvrđenja ništetnosti pravnih akata po tužbi ovršenika  protiv ovrhovoditelja, sve do pravomoćnog okončanja parničnog i kaznenog postupka, te radi sprječavanja teško nadoknadive i nenadoknadive štete.

Zagreb, ________________  

                                                                                                                     Ovršenik: 

       Prilog: Tužba      (preslik)                                                          ___________________            

PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA NA TEMELJU ČL.19 K ZIDZPK

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U  ________________

Na broj ________________

Ovrhovoditelj:  Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a

             

Ovršenik-Jamac:   ____________________________________

PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA ODGODU OVRHE

NA NOVČANIM SREDSTVIMA

NA TEMELJU ČL. 19 K

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O POTROŠAČOM KREDITIRANJU

Pred naslovnim sudom vodi se parnični postupak broj P-______________. Tužitelji  __________ kao glavni dužnik i ______________ kao jamac, podnijeli su Tužbu radi proglašenja Ugovora o kreditu ništetnim (Tužba podnesena dana ______________. godine). 

Protiv ovrhovoditelja u ovoj pravnoj stvari  Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a, kao i posrednika, u ovoj pravnoj stvari punomoćnika,  podnešena je od strane tužitelja   i kaznena prijava na okolnost da se radi o pravnoj osobi koja je nelegitimno i nelegalno na području Republike Hrvatske ugovarala i sklapala Ugovore o kreditu, te na protupravan način isplaćivala novac. Za opisane radnje vjerovnik Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs  33 nije imala potrebna ovlaštenja za obavljanje poslovne djelatnosti kreditiranja na području Republike Hrvatske, a nije imala niti otvorenu podružnicu kako je to Zakonom o trgovačkim društvima propisano.

Na navedene nedostatke, kao i na ništetnost pojedinih pravnih radnji na kojima se temelji ovrha, sud je dužan paziti po službenoj dužnosti. 

Ovrhovoditelj Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a  ovrhu na novčanim sredstvima ovršenice  provodi na temelju ništetnog Ugovora o kreditu i ništetnih javnobilježničkih akata, kao što je niže, u nastavku ovog Prijedloga navedeno.  

Pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva austrijske zadruge (među kojima je i ovrhovoditelj) u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da isti nije zadobio dozvolu niti je  tražio dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogao osnovati podružnicu, isti je nesporno radio protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost  ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora,  akata, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja  na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika ovjereni bez prisusustva druge ugovorne strane i bez potrebne nadovjere (legalizacije javnobilježničkog akta sklopljenog sa stranom osobom). 

Solemnizacija pak je izvršena u potpunoj suprotnosti sa odredbama Zakona o javnom bilježništvu, jer u trenutku ovjere druga strana uopće nije bila prisutna, te u suprotnosti sa Zakonom o zemljišnim knjigama, kako je to precizno opisano u priloženoj tužbi.

Ovrhovoditelj  nije radio, obavljao poslovnu djelatnost sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Samim time nije niti bio ovlašten provoditi ovrhu na području Republike Hrvatske na temelju ništetnih i nelegalnih javnobilježničkih akata koji prema tome, po načelu legaliteta (bez Apostilla) nisu imali niti imaju svojstvo ovršnosti.

Ovršenica ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima protiv kojih su tužitelji  ustali  tužbom, grubo vrijeđaju i ustavna prava ovršenice “. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).

Budući da za vrijeme poslovanja Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a  nije imala  odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kredita na području Republike Hrvatske, niti je imao registriranu podružnicu upisanu  u Sudski registrar Republike Hrvatske, ista nije mogla  postupati kao kreditor, te je ugovor o kreditu ništetan, javnobilježnički akt je ništetan,  odnosno isti ne polučuje  pravni učinak. Kako isti ne polučuje  pravni učinak, tada ugovor o kreditu i javnobilježnički akt  po sili zakona nestaje, poništava se. Samim tim, obzirom na ništetnost od trenutka nastajanja Ugovora o kreditu i javnobilježničkog akta,  ništetne su i poništavaju se i sve kasnije provedene radnje. 

Samim time je i vođenje ovog ovršnog postupka nezakonito, a sve provedene pravne radnje ništetne, kao i ugovor o kreditu sklopljen sa vjerovnikom Posojilnica-Bank Bilčovs-HODIŠE-ŠKOFIČE, Ludmannsdorf/Bilčovs33a   koji nije imao aktivnu legitimaciju za kreditiranje na području Republike Hrvatske niti za vođenje ovršnog postupka, pa se slijedom istog cjelokupni ovršni postupak  vodi  temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjelovala u potpisu i ovjeri (solemnizaciji) isprava.) Dakle, isprava na temelju koje je donešeno Rješenje o ovrsi nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost, tuženik na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti za vođenje ovršnog postupka, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.

Sam javni bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li tuženik u posjedu predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane tuženika u Republici Hrvatskoj osnovana podružnica, a isto tako i Naslovni sud, morao je paziti na ništetnost pravnih akata na kojima se temelji ovršni postupak po službenoj dužnosti.

Također je i FINA trebala  u trenutku blokade žiro računa utvrditi postojanje predmetne potvrde/suglasnosti – Apostille, budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.

Županijski sudovi zauzeli su stav i pravno mišljenje da „Sukladno odredbama čl. 210. Ovršnog zakona, nakon što je primio obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ovršenik je mogao predložiti sudu da donese Rješenje kojim će naložiti FINI da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno da donese Rješenje kojim će se prijenos i pljenidba proglasiti nedopuštenim. „ 

U označenom postupku FINA nije postupila po odredbama čl. 210 OZ-a i nije dostavila nikakvu obavijest ovršenici, radi čega sje ovršenica onemogućena u svojim zakonskim pravima, i nije mogla zatražiti da se pljenidba proglasi nedopuštenim odmah nakon saznanja o provedbi izravne naplate.

Slijedom rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih žalbenih razloga. Sud predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti.

Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).

U novo donešenim Izmjenama i Dopunama  Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15. i 78/15.)  iza članka 19. dodaje se glava IV.a naslovi iznad članaka i članci 19.a do 19.i te glava IV.b i članci 19.j do 19.l koji  u čl. 19. glasi:  „(1) Ako je ugovor o kreditu sklopio vjerovnik, odnosno kreditni posrednik koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno za posredovanje pri potrošačkom kreditiranju, ugovor je ništetan. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj  102 dana 22. rujna 2015. godine i  stupa na snagu dana 30. rujna 2015. godine.

Člankom 19.k. istog Zakona navedeno je : 

„(1) Ako se radi ostvarenja tražbine iz ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem vodi ovršni postupak protiv potrošača koji je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti, sud će, na prijedlog ovršenika, odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugih zakonom propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.  

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj ne može uvjetovati odgodu ovrhe davanjem jamčevine.   (3) Prijedlog za odgodu ovrhe prema ovom Zakonu potrošač kao ovršenik može zatražiti neovisno od toga je li podnio prijedlog za odgodu ovrhe u ovršnom postupku koji je u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Na temelju Ugovora o kreditu, u kojem je ovršenica _____________ dužnik, jamac je ____________.  Ovršenica je jamac po Ugovoru o jednokratnom kreditu, broj stranke: ________________, broj konta ___________________, od ______________ godine na iznos od _______________ eur, uz kamatnu stopu od 7,75 % godišnje. Prilog Ugovoru je Očitovanje- Solemnizacija broj OV-___________-1 od ________________. godine ovjerena kod javnog bilježnika Bojane Štimac, na kojima su ovjereni potpisi glavnog dužnika  _____________  i ovršenice-jamca _________________, te  Suglasnost o zapljeni broj OV-______________ od ________________. godine ovjerena kod istog javnog bilježnika.

Temeljem citiranog ugovora o kreditu  broj OV-____________ od ____________. godine i ovjerene Suglasnosti o zapljeni novčanih primanja broj OV-___________. od _____________ godine ovjerene kod istog bilježnika provodi se ovrha na novčanim primanjima ovršenice ______________ u agenciji FINA kao jamca.

Zakonom o potrošačkom kreditiranju, kao i drugim pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je da  vjerovnik kao ovrhovoditelj  nije imao aktivnu niti inu drugu legitimaciju za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, i to na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim time i ovrha na novčanim sredstvima ovršenice _______________ u cijelosti ništetna.  

Osim toga, za predmetne ovršne  akt – Suglasnost o zapljeni broj OV-______________od __________________  zastupila je i zastara, a ovrha je pokrenuta izvan rokova propisanih zakonom i to  godinu i pol dana nakon što je istekao zastarni rok.

Dana 01. rujna 2014. godine stupio je na snagu i Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem tekstu ZOIDOZ-a) Odredbom članka 32. toga zakona izmijenjena je i dopunjena odredba članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 u daljnjem tekstu OZ) kojim je propisana odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika i to na način da su dodane nove točke 9. i 10.  

Točkom 10. stavak 1. navedenog članka propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.  Ovršenica je osim tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta podnio i kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja i njegovog punomoćnika koji je sudjelovao u ovoj pravnoj stvari kao posrednik, te je u direktnom sukobu interesa, te  su stoga ispunjeni i uvjeti  propisane čl. 65. st. 10 – o odgodi ovrhe do okončanja kaznenog postupka, odnosno do pravomoćnog  okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, javnobilježničkog akta i provedenih pravnih radnji.

Članak 70.  OZ-a  (NN 93/14) st. 1.  propisuje: „ Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.“

Europsko pravo

»Stavak 2. 5 „ Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike Hrvatske.. Nacionalno pravo u ovom predmetu učinilo je nemogućim ili iznimno teškim korištenje pravima dodijeljenima Direktivom 93/13.

Člankom 47. Povelje EK nametnuta je nužna djelotvornost primjena prava Unije čija je posljedica pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.

45. Prava koja potrošači imaju na temelju Direktive 93/13 su djelotvorno zaštićena jer, s jedne strane, potrošač raspolaže mogućnošću pozvati se na nepoštene odredbe pred sudom zaduženim za ispitivanje prigovora na ovrhu na temelju hipoteke i, s druge strane, sudac je ovlašten po službenoj dužnosti ispitati postojanje tih odredaba, i to prema potrebi, odgoditi provedbu ovrhe...“

Temeljem svega opisanog, ovršenik temeljem odredbi Ovršnog zakona čl. 65 OZ-a st. 9. i 10., te temeljem odredbi čl. 19.j. i 19. k Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju,  a u svezi odredbi čl. 210. Ovršnog zakona, te na temelju EU Direktive 93/13 i Povelje EK, ovršenica predlaže Naslovnom sudu  da usvoji  ovaj Prijedlog o odgodi ovrhe na novčanim  u cijelosti,  te da temeljem gore označenih zakonskih odredbi donese

Rješenje:

Odgađa se ovrha na novčanim sredstvima ovršenice kao jamca ________________, zaplijenom i prijenosom novčanih sredstava na temelju Suglasnosti o zapljeni novčanih sredstava broj  OV-________________od ________________. u ovoj pravnoj stvari

-do  pravomoćnog okončanja postupka radi  utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničkog akta

Nalaže se FINI – Financijska agencija ZABOK odmah po primitku Rješenja o odgodi ovrhe fax-om,  vratiti sva zaplijenjena sredstva po žiro računima ovršenice-jamca ______________, (OIB: _________________), ____________________na njezine račune u stanje prije provedbe ovrhe pod brojem OV-_________________ od ______________  

U Zagrebu,   _____________________                         OVRŠENIK

                                                                                     

                                                                          

TUŽBA RADI PONIŠTENJA UGOVORA SKLOPLJENIH SA NELEGALNIM KREDITNIM UREDIMA (primjer)

OPĆINSKI SUD U _____________________

Tužitelji; Puni podaci tužitelja uz OIB) –

Tuženi; Puni podaci tuženog uz OIB

(Može biti više tužitelja u jednoj tužbi i više tuženih)

                                                               

  T U Ž B A

VPS; _______________ kn                                                                     -    radi poništenja Ugovora o

                                                                                 zajmu BR. ____________ od

__________. g. u iznosu od

                                                                                                   ________________ kn

                                                                                              -    radi ništetnosti Sporazuma

                                                                                                   radi osiguranja novčane

                                                                                                   tražbine od ______________.

                                                                                                   broj OV-___________

                                                                                             -     radi poništenja Ugovora o

                                                                                                   zajmu broj _________ od

                                                                                                   ______________. g.

                                                                                             -      radi poništenja Ugovora o

                                                                                                   kupoporodaji od ____________.

                                                                                                   broj ______________

                                                                                             -     radi uspostave prijašnjeg zemljišno

                                                                                                   knjižnog stanja

3 x

Pristojba – siromaško pravo (pribaviti potvrdu o imovini s Porezne)

__________________________________________________________________________________

                                                                               I

Nadležnost suda u Zagrebu temelji se na ugovorenoj nadležnosti  u ugovorima sklopljenim između stranaka koji su  predmet tužbe i na odredbi ZPP-a.

                                                                               II

Dana ___________________ . godine sklopljen je između tužitelja i I tuženika Ugovor o zajmu broj ___________ na iznos od __________ EUR (slovima), protuvrijednost od ________________kn, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate ili uplate. 

Dokaz; preslika citiranog Ugovora 

Dana ______________  godine, istovremeno uz sklapanje Ugovora o zajmu, između tužitelja i I tuženika sklopljen je i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništve nekretnine broj OV ___________u udjelu ½ i ½ u vlasništvu tužitelja i to nekretnine k.č. br. _______ u naravi (opis nekretnine iz z.k. izvadka) k.č. br. __________, (opis katastarske čestice iz z.k. izvadka)  sve upisano u k.o. (ime općine), uknjiženo pri Općinskom sudu u ______________, sve uz zabilježbu da je prijenos vlasništva obavljen radi osiguranja naprijed opisane novčane tražbine tuženika.

Nakon potpisa ugovora posrednici__________  su u ime I tuženika tužiteljima na ruke isplatili ___________________________ kn.

Dokaz; preslika citiranog Ugovora

Dana ___________________ godine I tuženik je svojom voljom raskinuo gore opisane  ugovore sa tužiteljima zbog kašnjenja s jednom ratom u iznosu od _________________ kn. Otkaz ugovora, Izvansudska nagodba sklopljena je dana __________________.  godine. Iz Izvansudske nagodbe nije vidljivo tko je u ime I tuženika _________________ sklopio i potpisao izvansudsku nagodbu, dok je iz potvrda izdanih od nepoznatog ___________________ vidljivo da tuženici više po osnovi zajma ne duguju. Iz rukom napisane evidencije tvrtke _____________________ vidljivo je da je prilikom potpisivanja Izjava o zatvaranju duga i sklapanja Izvansudske nagodbe u obzir kao kalkulacija uzet iznos od ________________.

Dokaz; Izvansudska nagodba od ___________________-. godine

Dana _______________ godine – umjesto ugovora o zajmu kojim su I tuženik i II tuženik obećali reprogramirati dospjelo potraživanje u iznosu od ______________ kn koliko su tuženici bili dužni u trenutku sklapanja novih  ugovora, a nakon ukupno uplaćenih uplata u iznosu od _____________ kn, sklopljen je Ugovor o kupoprodaji nekretnine između tužitelja i II tuženika broj OV _________ (javnobilježnički broj)  kojim je opisana nekretnina prešla u vlasništvo II tuženika za iznos od ____________________ kn.

                                                                              III

Sporni ugovori sklopljeni su u slijedećim okolnostima. Zbog općenito teške situacije u obitelji i nužde za gotovinom, tuženici su putem oglasa u medijima doznali da Kreditni ured u Zagrebu _______________ d.o.o. daje najpovoljnije kredite sa godišnjom kamatom od 7%, te je odmah stupila u kontakt posrednikom gospodinom D______________ i kreditnim uredom ____________ d.o.o. kasnije preimenovanog u ____________________ pa u _______________ d.o.o. (sva tri ureda na istoj adresi ______________________________________). Od tužitelja su zatražili da im dostavi dokumentaciju  kako bi se „investitor“ mogao odlučiti koji iznos kredita može odobriti, što su tužitelji učinili i dostavili traženu dokumentaciju.

Nakon dostavljene dokumentacije tužitelji su obaviješteni da mogu dobiti kredit u iznosu od __________________________ kn, zasnivanjem fiducijarnog založnog prava na nekretninama  tužitelja u korist investitora, ovdje I tuženika. Tužitelji su pozvani da dođu u ured ________________. d.o.o. u Rijeci gdje su dana ___________________. godine sklopili Ugovor o zajmu _____________(broj  ugovora)  uz istovremeno sklapanje Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine. Zakonski zastupnik investitora __________________ kao vjerovnik nije bio prisutan prilikom ugovaranja zajma, prilikom potpisa ugovora o zajmu i Sporazuma, niti je bio prisutan prilikom isplate sredstava po osnovi zajma.

Tužitelji su do dana _______________ godine  uplatili ukupno ______________ u _____ mjesečnih rata, te su zbog izuzetno teške financijske situacije zakasnili s jednom ratom nekoliko dana. Tada im gospodin ____________ iz kreditnog ureda ___________navodi da imaju „novog investitora“  te da postoji mogućnost da se postojeći zajam (kredit) raskine a da se napravi novi ugovor. Pozvani su dana _________________ godine u ___________, u poslovne prostorije tvrtki _____________, ____________d.o.o.  kasnije _____________d.o.o., na adresi  ______________, te su pred tužitelje, stavili  na potpis, bez ikakvog uvida u dokumentaciju  nove ugovore kojim su im „omogućili reprogram postojećih obveza“. Tek po izlasku iz ureda tužitelji  shvatili da su umjesto reprograma postojećeg ugovora o zajmu sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine koja je njihovo vlasništvo, i to za iznos od __________________kn (kako je navedeno u Ugovoru o kupoprodaji od 01.01.2010. godine), na koji su im istovremeno obračunali i proviziju u iznosu od _______________ za navodno posredovanje pri prodaji nekretnine. Ugovor je sklopljen po direktoru II tuženika ____________ kojeg  tužitelji također nisu vidjeli.  Tužitelji nisu dobili nikakvu razliku u odnosu na svega  _____________kn  koliko je iznosio dug na dan sklapanja ugovora, i iznosa koji je naznačen u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine – _________________ kn. Prilikom sklapanja Ugovora, tužiteljima su na potpis dali i Ugovor o najmu broj ___________ kojim je između tužitelja i II tuženika ugovoren mjesečni najam nekretnina iz gore opisanih ugovora i to u mjesečnom iznosu od _________________ kn za svaki mjesec koji su dužni plaćati na račun tvrtki _____________ d.o.o.., ___________ d.o.o. i druge tvrtke prema nalogu trgovačkog društva ________________ d.o.o. kao najmodavca.  Istovremeno su tužiteljima  u kreditnom uredu __________________ d.o.o. uručili i fotokopiju „Dogovora o preuzimanju dijela novca za garanciju“ koji tužitelji nisu osobno potpisali a  kojim je naznačeno da je

-              Posrednik pronašao investitora, koji je bio spreman nekretnine nadalje dati u najam najmoprimcima,

-              da je posrednik za najmoprimce ugovorio „specijalnu opciju“ povratka nekretnina u slučaju plaćanja urednog najma

-              posrednik je stoga zaračunao veću proviziju nego što je normalno, zbog dodatnih povoljnosti

-              da su tužitelji prodali  gore opisanu nekretninu za iznos od ____________________ kn na što su platili 20% provizije u iznosu od __________________ kn, podmirile dugovanje prema vjerovniku _________________ d.o.o.  – ovdje I tuženik u iznosu od _____________________ kn.

Iznos od _____________________ kn posrednik „preuzima kao garanciju“ – plaćanje dijela nekretnine, pomoć kod ponovnog otkupa nekretnine, te osiguranje u slučaju potraživanja trećih osoba.

U strahu, i potpuno izgubljeni, tužitelji u prvom trenutku nisu uopće shvatili čin koji su netom počinili, stavljanjem potpisa na Ugovor o kupoprodaji umjesto na Ugovor o zajmu kojim bi se reprogramirao postojeći dug (iako su za isplaćenih ___________________ kn na ruke,  vjerovniku na račune raznih trogovačkih društava – ________________d.o.o. i _________________ d.o.o. uplatili preko ______________________ kn do dana sklapanja Ugovora o kupoprodaji, a potom ugovoru o najmu vlastitog doma.

Da su sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine a ne ugovor o kreditu,   tužitelji su tek postali  svjesni kada su  dobili  rješenje o uknjižbi prava vlasništva, no tad su ih  predstavnici iz Kreditnog ureda upozorili da se ne smiju  žaliti na rješenje o uknjižbi jer da je to povreda Ugovora o najmu sa istom tvrtkom sklopljenog istog dana tj. _____________________godine te da će Ugovor o najmu biti raskinut zbog nepoštivanja a da će oni morati iseliti iz svoje vlastite kuće, za čiju kupoprodaju nisu dobili niti jedne jedine lipe a kamo li kune  do dana podnošenja ove tužbe. 

Dokaz; ugovor o kupoprodaji nekretnina, ugovor o najmu nekretnina, Dogovor između stranaka

             saslušanje stranaka

            po potrebi saslušanje svjedoka

                                                                              IV

Tužitelji  gore opisane ugovore pobija iz naprijed navedenih okolnosti iz kojih nedvojbeno proizlazi da su tužitelji sklopili ugovor na iznos od ____________________ kn, od kojih su otplatili preko ____________________ kn, dok su na ruke dobili isplaćene svega ___________________ kn. 

Zakonski propisi, propisani Zakonom o obveznim odnosima i Kaznenim zakonom RH, kao i na temelju pravnih propusta u ovim ugovorima u pismenom sastavu Ugovora, iste čine pobojnim.

Na sklapanje Ugovora tužitelje je privukla lažna reklama, da je I tuženi Kreditni ured, kako je uostalom stajalo i na natpisima za ulaz u ured i vrlo povoljna kamatna stopa od ispod 7% godišnje, te su tužitelji vidjeli u tome mogućnost da najpovoljnije riješe svoje novčane probleme, međutim, kada su ušli u ured, ponuđeno  im umjesto kredita – zajam od ________________________ kn, a ne treba posebno obrazlagati da je velika razlika između ugovora o zajmu i ugovora o kreditu.  Da je velika razlika između ugovora o zajmu i kreditu vidljivo je i iz činjenice što je ugovor o zajmu reguliran u odsjeku 5 ZOO-a u čl. 499-508, a ugovor o kreditu je reguliran u odsjeku 32. ZOO-a u čl. 1021-1024. Već iz takve lažne reklame je vidljiva namjera  I i II tuženika da prevare tužitelje.

Potpis direktora I tuženika i II tuženika na Ugovorima su  pravno nevaljali  i to iz razloga što direktori  ne samo da nisu sudjelovali  u sastavu Ugovora, već uopće nisu niti bili  prisutni, a i da su bili prisutni njihov potpis ne bi bio pravno valjan, jer su Ugovori sastavljeni na hrvatskom jeziku koji direktori tuženika ne poznaju, a nije uz Ugovor priložen i prijevod na jeziku koji poznaju  direktori. Stoga se ne zna koja je osoba na Ugovoru stavila paraf kao i na samom štambilju I i II tuženika. Da bi parafi bili pravno valjani, trebalo je u glavi Ugovora navesti podatke o punomoćniku direktora i uz Ugovore priložiti punomoći.

U Ugovoru nije niti navedena klauzula da potpisom Ugovora tužitelji potvrđuju prijem iznosa od ______________________ kn, te stoga Ugovor nije dokaz koliki je iznos zajma isplaćen tužiteljima, pogotovo nije dokaz da bi taj iznos bio isplaćen kod javnog bilježnika, već naprotiv ima dokaza da je tužiteljima isplaćen iznos od svega __________________________ kn.

Ni ovjera potpisa po javnom bilježniku nije vjerodostojan dokaz koji iznos zajma je tužiteljima isplaćen jer tužitelji Ugovor nisu potpisali u prisutnosti javnog bilježnika i u njegovom uredu, niti im je isti pročitan u skladu sa zakonom, već su isti tužitelji potpisali u predsoblju, te je stoga očito, da je netko, a ne javni bilježnik stavio štambilj na Ugovoru, vjerovatno D___________ koji je jedini ulazio i izlazio iz prostorije u kojoj je sjedio javni bilježnik.

U čl. 1. Sporazuma konstatira se da ugovorne strane obračunavaju kamate od 6,41%, međutim, nema obrazloženja za koje razdoblje su te kamate obračunate i koliko te kamate iznose, te je stoga i iz tog razloga Ugovor o zajmu pravno nevaljan.

Nije uz Ugovor niti priložen ni plan otplate zajma iz kojeg bi bilo vidljivo kolika je glavnica, a kolika je kamata i u kojim razdobljima su obračunate kamate,  te se  zapravo niti ne zna kako je sastavljač Ugovora došao do anuiteta od ______________ eur.

Dokaz, Uvid u Ugovor o zajmu

            Uvid u Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine

            Knjigovodstveno vještačenje glede odlučne činjenice koji je iznos isplaćen tužiteljima

            na dan 01.01.2010. godine

            Financijsko vještačenje na okolnost ukupno uplaćenih sredstava na račune

            posrednika po nalogu zajmodavca

                                                                             V

Ugovori o zajmu i Ugovor o kupoprodaji nekretnina tužitelji su sklopili u bitnoj zabludi i zbog vrlo teške situacije u kojoj su se tužitelji  nalazili, a na temlju prikrivenih  radnji i namjera I tuženika i II tuženika  koji nisu  točno, nedvosmisleno i precizno objasnili  tužiteljima  prilikom sklapanja ugovora koje su pravne posljedice potpisivanja istih, dok se uvjetovanjem daljnjeg plaćanja najma u vlastitoj kući, smatralo  u stvari ratom kredita, kako su to i rekli usmeno tužiteljima.

Rad Kreditnih ureda pod čijim imenom i predstavljanjem djelatnosti  su poslovali I tuženik I II tuženik  nije u Republici  Hrvatskoj usklađen sa Zakonom o kreditnim institucijama, niti sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju. I tuženik i II tuženik nisu ovlašteni davati zajmove niti kredite, sve i da su posjedovali potrebna odobrenja Ministarstva financija, jer su takvim odobrenjem ovlašteni isključivo posredovati, ne i barati financijskim sredstvima odnosno isplaćivati novac i naplaćivati. Prema zakonima Republike Hrvatske, kao i Ustavu RH ugovore koji su sklopljeni izvan zakona  nije niti potrebno posebno pobijati jer su sami po sebi ništavi.

Protiv  odgovornih osoba I tuženika i II tuženika USKOK je pokrenuo istražni postupak broj K-_______________, a pred Županijskim sudom u Zagrebu nastavljen je sudski postupak u kaznenom predmetu po optužnici broj  ______________ te su donesene i pravomoćne presude radi kaznenog djela. 

Trgovačka društva ________________ d.o.o. i _________________ d.o.o. bez ikakve pravne osnove naplaćivali su od tužitelja, a u ime I tuženika i  II tuženika mjesečne rate (rate kredita), te su tako stekli neosnovanu i nepripadnu financijsku korist u iznosu većem od ________________ kn koliko su tužitelji uplatili po osnovi zajma do dana podnošenja tužbe.  

                                                                             VI

Ugovor o  zajmu br. _______________ od __________________ g. u iznosu od ________________ kn, Sporazum radi osiguranja novčane tražbine od __________________. godine broj OV-_____________, Ugovor o zajmu broj _____________________ od _________________. godine i Ugovor o kupoprodaji od _______________. godine broj OV-________________  pobija se temeljem odredbi čl. 322 st. 1 ZOO-a jer je protivan moralu i to naročito poslovnom moralu i po čl. 329. st. 1 ZOO-a jer se očito radi o zelenaškom ugovoru, koji je pri tom sklopljen u okolnostima prijevare što je u suprotnosti sa čl. 284 st. 1 ZOO-a, zbog čega je protiv I tuženika i II tuženika podignuta i optužnica, a USKOK je na nekretninama  tužitelja plombom zabranio otuđenje i opterećenje do okončanja sudskih i kaznenih postupaka,  te stoga tužitelji podnose ovu tužbu i predlaže da Sud nakon izvedenih dokaza donese slijedeću

                                                   P R E S U D U

I Poništava se ugovor o zajmu broj ______________od _______________ godine i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine sklopljen dana ______________________ godine broj OV-_______________  sklopljen između tužitelja _______________ i ________________ s jedne strane, i tuženika ___________________ d.o.o. s druge strane, te je I tuženi dužan tužiteljima nadoknaditi prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

II Poništava se ugovor o zajmu broj ________________ od __________________. godine sklopljen između tužitelja _____________________ i ___________________ s jedne strane i II tuženika _______________________________d.o.o. s druge strane, te je tuženi dužan tužiteljima nadoknaditi prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

III Utvrđuje se da je ništav i bez pravne valjanosti Ugovor o kupoprodaji od _________________ godine broj OV-_________________ sklopljen između tužitelja ______________________ i ________________________ s jedne strane kao prodavatelja, te ______________________d.o.o. s druge strane kao kupca. Ugovor je ništav ex tunc, tj. od dana sklapanja te su podredno ništave i sve pravne radnje povezane sa citiranim Ugovorom o kupoprodaji i to Zapisnik o vrijednosti nekretnina od _____________________. godine, Ugovor o najmu nekretnina sklopljenim između tužitelja i II tuženika sklopljen dana ____________________________. godine, poseban dogovor o mogućnosti povrata prava otkupa sklopljenog između tužitelja i II tuženika _______________. (navedite sve ovjerene i potpisane isprave ili nagodbe u svezi s glavnim ugovorom).

IV U zemljišno knjižnom odjelu provesti će se  brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi navedenog Ugovora o kupoprodaji i uspostavit će se zemljišno knjižno  stanje  kakvo je bilo prije provedbe pobijanih i ništetnih  ugovora u točkama I-III.

V Nalaže se tuženicima naknaditi prouzročene parbene troškove, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, od dana donošenje presude, pa do isplate.

                                                                      Prijedlog

Tužitelji su u vrlo teškoj materijalnoj i financijskoj situaciji, bez osnovnih sredstava za život, sa zapljenom plaće i blokiranom nekretninom, I tužitelj je hrvatski branitelj, što dokazuju preslikom iskaznice, te su stoga oslobođeni sudskih pristojbi. 

U __________________, _______________________                               TUŽITELJ                     

PRIMJER TUŽBE RADI UTVRĐENJA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU

OPĆINSKOM SUDU U ___________ _____________________________

_____________________________



Tužitelj: _____________________ iz __________ OIB: _________

Tuženik: _____________________iz __________ OIB: _________

Radi     :utvrđenja vlasništva VPS :10 000.00 Kn dvostruko s prilozima.

TUŽBA

Tužitelj je računajući i posjed svojih prednika već više od____(najmanje 10 godina odnosno 20 godina za stvari u vlasništvu države, lokalne samouprave, regionalne samouprave i županija, crkve i dr. neprofitnih organizacija) u samostalnom i kvalificiranom (alt. poštenom)  posjedu nekretnine označene kao zk.č._____površine_____m2 k.o.__________ZKUL:_______upisane pred Općinskim sudom u ___________ na ime i vlasništvo tuženika.

DOKAZ:__navesti isprave o stjecanju, izvatke iz javnih registara,  saslušanje svjedoka na okolnost nesmetanog posjeda, po potrebi mjernička identifikacija nekretnine___
 
Uvažavajući izneseno tužitelj predlaže da naslovljeni sud pa makar zbog ogluhe ili izostanka donese slijedeću:

PRESUDU 

„Utvrđuje se da je tužitelj s naslova dosjelosti vlasnik zk.č._____ površine _____m2 k.o.__________ZKUL:____upisane pred Općinskim sudom u ___________ što je tuženik dužan priznati i trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim i drugim javnim knjigama te mu nadoknaditi troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za  5 postotnih poena do isplate, a sve to u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

Tužitelj: :___________________________

Tužitelj potražuje troškove postupka: _____________________________


Privitak: Isprave kao u tekstu popisane. Potvrda o uplati pristojbe .

PRIJEDLOG ZA ZABILJEŽBU SPORA U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

OPĆINSKI SUD U ____________________________

ZEMLJIŠNO KNJIŽNI ODJEL

PREDLAGATELJ: (podaci o tužitelju/predlagatelju zabilježbe) __________________________,  OIB; _______________________

PROTUSTRANKA:  (podaci o vlasniku nekretnine)

PRIJEDLOG ZA ZABILJEŽBU SPORA

radi  zabilježbe spora na nekretnini  upisanoj u z.k. ul. ______ k.o. _________  k.č. br. ________,  u naravi  (prepisati sve podatke iz zemljišnih knjiga po etažama

1. ETAŽA ___________ u naravi  sprema smještena na jugozapadnu površinu suterena objekta, označeno zelenom bojom i slovom A ukupne netto korisne površine ______ m2

2. ETAŽA ___________ u naravi dvosobni stan smješten na zapadnoj površini niskog prizemlja objekta označen svjetlosmeđom bojom i slovom B ukupne netto površine _________ m2 koji se sastoji od kuhinje, kupaonice, dvije sobe i WC-a te pripadajuće nenatkrivene terase površine _________ m2 (_______m2) što čini ukupnu površinu _______ m2(_______ m2)

3. ETAŽA _________ u naravi jednosobni stan smješten na istočnoj površini visokog prizemlja objekta,označen plavom bojom i slovom C, ukupne netto korisne površine ________ m2, a koji se sastoji od kuhinje i dnevnog boravka, kupaonice i sobe

4. ETAŽA ___________ u naravi dvosobni stan smješten na zapadnoj površini visokog prizemlja objekta, označen ljubičastom bojom i slovom D, ukupne netto korisne površine _________ m2, a koji se sastoji od hodnika, dvije sobe, kuhinje i dnevnog boravka i kupaonice, te pripadajuće nenatkrivene terase površine _________ m2 (________ m2), što čini ukupnu površinu od _________ m2 (__________m2)

5. ETAŽA _______________ u naravi jednosobni stan smješten na jugoistočnoj površini I kata objekta, označen narančastom bojom i slovom E, ukupne netto korisne površine __________ m2, a koji se sastoji od kuhinje i dnevnog boravka, kupaonice i sobe, te pripadajućeg natkrivenog balkona površine __________ m2 (_________ m2) što čini ukupnu površinu od _________ m2

6. ETAŽA ____________ u naravi jednosobni stan smješten na zapadnoj površini I kata objekta, označen žutom bojom i slovom F ukupne netto korisne površine _________ m2, a koji se sastoji od hodnika, kuhinje i dnevnog boravka, kupaonice i sobe te pripadajuća dva nenatkrivena balkona ________ m2,  što čini ukupnu površinu od ________ m2. 

sve upisano u z.k. ul. _____________ k.o. _________ u list A kao kuća i dvorište sagrađeni na katasarskoj čestici _____________k.o. __________, ukupne površine __________m2, koji suvlasnički dijelovi su povezani temeljem odredaba članka 68. i 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) sa vlasništvom posebnih dijelova nekretnine

I Predlagatelj je podnio tužbu koja se vodi pred Općinskim sudom u _______________, a radi ništetnosti i uspostave prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja. Kako su Zakonom o zemljišnim knjigama nedvojbeno opisani slučajevi u kojima se na nekretninama bilježi zabilježba spora, a što obuhvaća i predmetna tužba, to predlagatelj predlažu zabilježbu spora na predmetnoj nekretnini do okončanja spora po priloženoj tužbi. 

Prilog; preslika tužbe

U _________________________

PREDLAGATELJ                                                      ______________________

                                                                                             

UGOVOR O NAJMU KUĆE ZA TURISTIČKE NAMJENE (primjer)

___________________________________________, OIB: ______________ (u daljnjem tekstu: Najmodavac)

i

 ____________________________ (u daljnjem tekstu: Najmoprimac)

sklapaju slijedeći

UGOVOR O NAJMU KUĆE

ZA TURISTIČKE NAMJENE

Članak 1.

Predmet ovog Ugovora je najam kuće sa kompletnom opremom i namještajem  u ___________.

Članak 2.

Ugovorne strane utvrđuju da se kuća nalazi u ______________, k.č. br. ______________ i k.č. br. ____________ k.o.o. ___________  m²,  te da je izvanknjižno vlasništvo Najmodavca.

Članak 3.

Ugovorne strane utvrđuju da se kuća  sastoji od:

predsoblja površine _________ m² ,  kuhinje površine _________ m² ,  kupaonice površine _________ m² ,  sanitarnog čvora _________ m² ,  sobe površine _________ m² ,  sobe površine _________ m², restorana

Kući  pripadaju i terasa površine _________ m²  ,  te podrum površine _________ m².

Članak 4.

Ugovorne strane su suglasne da se predmetni stan iznajmljuje radi stanovanja i obavljanja turističke djelatnosti.

Članak 5.

Ugovorne strane su suglasne da Najmoprimac kuću  koristi zajedno sa svim namještajem,  i sa svim elektro, tehničkim i informatičkom uređajima.

Najmoprimac se obvezuje da će kuću redovno održavati o svom trošku te da kuću neće davati u podnajam.

Članak 6.

Ugovorne strane su suglasne da pored Najmoprimca kuću koristi i supruga Najmoprimca.

Članak 7.

Ugovorne strane su suglasne da kuću mora održavati Najmodavac i to tako da sa prethodnom najavom Najmoprimcu obavi sve investicijske poslove i poslove održavanja te time spriječi pogoršavanje stambenih uvjeta.

 Članak 8.

Ugovorne strane su suglasne da Najmoprimac preuzima obveze za tekuće održavanje kuće, namještaja  i opreme.

Za popravke veće od tekućih Najmoprimac ima pravo povrata troškova.

Članak 9.

Ugovorne strane su suglasne da isti uvjeti vrijede za kuću kao i za uređaje.

Članak 10.

Ugovorne strane su suglasne da mjesečna najamnina za kuću iznosi ______________kn.

Najamnina se utvrđuje u protuvrijednosti od  _____________  EUR po tečaju HNB-a na dan plaćanja.

Članak 11.

Ugovorne strane su suglasne da će Najmoprimac uz najamninu plaćati i troškove grijanja kuće,  vodu,  kanalizaciju,  struju i  troškove telefonskog priključka.

Članak 12.

Ugovorne strane su suglasne da će Najmoprimac najamninu i ostale troškove plaćati do 15-og dana u mjesecu za tekući mjesec,  a ostale troškove po njihovom nastanku.

U slučaju kašnjenja plaćanja zaračunavati će se zakonske zatezne kamate.

Članak 13.

Ugovorne strane su suglasne da Najmoprimac mora kuću koristiti u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom i održavati ju pažnjom dobrog gospodara.

  

Članak 15.

Ugovorne strane su suglasne da se ovaj Ugovor sklapa na određeno vrijeme i to na 12 mjeseci.

Ugovorne stranke su suglasne da Najmoprimac može otkazati ovaj Ugovor bez obrazloženja sa otkaznim rokom od 60 dana.

Članak 16.

Ugovorne stranke su suglasne da sve obavijesti šalju jedna drugoj u pisanom obliku preporučenom pošiljkom. 

Članak 17.

Sve eventualne sporove proistekle iz ovog Ugovora ugovorne strane nastojati će riješiti mirnim putem,  a u slučaju nemogućnosti takvog rješenja ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u __________. 

Ovaj Ugovor sklopljen je u 4 (četiri) primjeraka od kojih svaka ugovorna strana zadržava po 2 (dva) primjerka.

 Članak 18.

Ugovorne strane su suglasne da ugovor stupa na snagu danom sklapanja ugovora i preuzimanja u posjed kuće – objekta  najma.

U ____________   dana __________ .

Najmodavac                                                                            Najmoprimac

________________                                                                 ________________